Zašto su sestre pristale na kolektivni ugovor, a liječnici nisu

Predsjednice dvaju reprezentativnih sindikata u zdravstvu Spomenka Avberšek i Vlasta Vuković-Hoić potpisale su danas točno u podne s ministrom zdravlja Rajkom Ostojićem novi kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, koji će iduće četiri godine vrijediti za 72.000 zaposlenika u tom sustavu.

Nakon što ga je prošli tjedan prihvatila Vlada, novi KU, koji stupa na snagu od 1. prosinca ove godine, potpisali su Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara.

Kao što se očekivalo, to nije učinio i treći reprezentativni - Hrvatski liječnički sindikat, čiji se predsjednik Ivica Babić danas nije pojavio u Ministarstvu zdravlja. Babić je prethodno izjavio da neće potpisati predloženi KU zbog predložene cijene rada liječnika koju smatra neprimjerenom i suprotnom europskim standardima. 

U emisiji HTV-a Hrvatska uživo gostovali su Anica Prašnjak iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehničara i Ivica Babić iz Sindikata liječnika. Zašto je sindikat sestara pristao, a liječnici nisu, doznajte u videoprilogu.

Nakon potpisivanja ministar Ostojić je rekao da je Ministarstvo otvoreno za daljnju komunikaciju s Hrvatskim liječničkim sindikatom koji taj KU može potpisati u bilo kojem trenutku ako se s njim složi. Ponovio je da će se od danas svaki prekovremeni sat u zdravstvu evidentirati i platiti. Novi KU neće dodatno opteretiti proračun jer se planiraju uštede u budućoj reorganizaciji cijeloga zdravstvenog sustava, istaknuo je ministar.


Dvadeset osam radnih sastanaka

Najspornije pitanje tijekom pregovora o novom kolektivnom ugovoru, tijekom kojeg se održalo 28 radnih sastanaka sa sindikatima, bilo je pitanje dežurstava i pripravnosti, rekao je Ostojić te dodao kako je predloženi kolektivni ugovor u skladu s pozitivnim hrvatskim zakonskim propisima i praksom u Europskoj uniji.

Dežurstvo će se tako smatrati radnim vremenom, odnosno ako je odrađeno unutar redovitoga mjesečnog fonda sati - plaćalo bi se kao redoviti rad, a iznad mjesečnog fonda sati plaćalo bi se kao prekovremeni rad.

Prema prijašnjim kolektivnim ugovorima, dežurstvo i pripravnost plaćali su se imperativno kao prekovremeni rad, uključivo sa svim dodacima (rad vikendom i blagdanima). Sada takvih presedana nema, rekao je Ostojić.