Sindikat traži da se zastane s donošenjem zakona o plaćama u javnom sektoru

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske zatražio je danas da se zastane s donošenjem zakona o plaćama u javnom sektoru te da se taj zakon donese u suglasju s propisima u čiji djelokrug zadire, a koje zbog toga treba mijenjati.

Sindikat u priopćenju tvrdi da prijedlog zakona o plaćama u javnom sektoru narušava pravni poredak Hrvatske, a intencija Ministarstva rada i mirovinskoga sustava da se zakon donese po hitnom postupku dodatno pogoršava situaciju jer onemogućuje da se provede kvalitetna saborska rasprava.

Zakon kojim se uređuju plaće državnih službenika i namještenika nije usklađen sa Zakonom o državnim službenicima, upozorava sindikat, već polazi od presumpcije izmjena Zakona o državnim službenicima koje se još nisu dogodile.

Također, zakonom se dodaci za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada ograničavaju masom od 10 posto ukupnih sredstava na razini pojedinoga državnog tijela namijenjenih isplati plaća i drugih materijalnih prava, dok se visina dodataka utvrđuje kolektivnim ugovorom.

To znači da će visina dodataka za rad na poslovima s posebnim uvjetima biti to manja što je više zaposlenih koji rade na takvim poslovima, odnosno da će zaposleni u službama s većim postotkom poslova s posebnim uvjetima rada imati manje dodatke od zaposlenih u službama s manjim udjelom poslova s posebnim uvjetima rada.

Ministarstvo nije predvidjelo produljenu primjenu propisa kojima se u državnoj službi uređuju dodaci na poslove s posebnim uvjetima rada, dok se takvi dodaci ne ugovore kolektivnim ugovorom. Time zaposleni u državnim službama u prijelaznom razdoblju gube dodatke na posebne uvjete rada i stavljaju se u nepovoljniji položaj u odnosu na javne službenike, čiji se dodaci za posebne uvjete rada već sada uređuju granskim kolektivnim ugovorima.

Zakonom se predviđa revizija postojećih kolektivnih ugovora, kako onih na razni javnih i državnih službi, tako i granskih kolektivnih ugovora, ali i sporazuma kojima je dugoročno ugovoreno smanjenje i rast osnovice za obračun plaća u javnim i državnim službama. Time Vlada pokazuje da takve ugovore, ističe sindikat, nije ugovorila u dobroj vjeri, niti ih pokušava izmijeniti na način kako je to predviđeno ugovorima, nego silom zakona.

Osim toga, ne predviđa se mogućnost kolektivnog ugovaranja koeficijenata poslova, platnih stupnjeva i razreda ili način obračuna plaća drukčijih od odredaba zakona, iako Zakon o radu (ZOR) ne poznaje takva ograničenja.
Predlagatelj ide i korak dalje, pa kolektivne ugovore koji eventualno budu sklopljeni suprotno navedenom ograničenju isključuje od načela primjene povoljnijeg prava iz ZOR-a, čime u pravni promet uvodi novu kategoriju neobvezujućih kolektivnih ugovora, što je suprotno ZOR-u, navodi sindikat u priopćenju.