Norvežani napravili dosad najveću Munchovu izložbu

Norveška slavi 150. obljetnicu rođenja Edvarda Munka, pionira ekspresionizma, kojega većina nas zna kao autora djela Krik, jedne od globalno najpoznatijih slika. Norvežani su ove godine u Oslu priredili dosad najobuhvatniju Munkovu izložbu. Gotovo 300 djela vidjelo je pola milijuna ljudi!

Sunce je jedan od monumentalnih Munchovih murala koji krase aulu staroga kampusa Sveučilišta Oslo. Danas su te zrake nacionalni simbol, kao i murali Povijest i Alma mater, sa ženom odjevenom u bojama norveške zastave.

Edvarda Griega izvodili su diljem svijeta, a Ibsen je drugi globalno najizvođeniji pisac na kazališnim daskama. Njihova međunarodna reputacija je prepoznatljiva. S Munchom to nije bilo tako u prošlosti. Tek od 2011. i izložaba u Parizu, Frankfurtu ili londonskoj galeriji Tate Modern, koje su postigle golem uspjeh, Norvežani su shvatili da je riječ o svjetski priznatom umjetniku, izjavila je Heidi Thon iz Turističke zajednice Osla. 

Nije uvijek bio najbolje shvaćen, ali to je usud genija. Krenuo je s realizmom, pa preko impresionizma i simbolizma završio na ekspresionizmu. Danas je, uz Griega i Ibsena, nosivi stup nacionalnog identiteta. Uostalom, među brojnim norveškim velikanima na groblju Našeg Spasitelja u Oslu Munch je pokopan upravo do Ibsena, svojega velikog idola.

Ibsen i Grieg više se vežu za norveški nacionalni romantizam i važan su dio razvoja neovisnog norveškog društva početkom 19. stoljeća. Munch je došao malo poslije. I njega je zahvatio taj val, ali on se izražavao ekspresionistički, drugačije od romanticizma Ibsena i Griega, objasnio je Stein Olav Henrichsen, direktor Munchova muzeja.

Prvu izložbu crteža Munch je imao s 13 godina, nedugo nakon toga počeo je slikati u ulju. Srednju školu napustio je kako bi bio slikar; obitelj i okolina za to nisu imali razumijevanja. Odrastao je uz nervoznog i opsesivno religioznog oca - uvijek je tvrdio da je od njega naslijedio sjeme ludila - i tetu. Jer majka je umrla od tuberkuloze, koja je godišnje odnosila tisuće života na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Pošast je uzela i sestru, koja je pozirala za jednu od njegovih najpoznatijih slika - Bolesno dijete.

Svojim slikama Munch je istraživao osnovne ljudske emocije - tjeskobu, osamljenost, melankoliju, strah od smrti, seksualni nagon, ljubav... Općeprihvaćena je stvar da je Mona Lisin zagonetni osmijeh najprepoznatljiviji simbol renesansne samouvjerenosti, a Munchov portret ili autoportret univerzalne tjeskobe modernoga čovjeka. Od četiri Krika, koliko ih je naslikao Munch, tri su u Oslu.

Možda ta slika pokazuje više nego druge, iako nije u početku bila najcjenjenija. Pokazuje ljudsko biće s njegovim osjećajima, strahovima. Vrlo je općenita. Osoba na njoj može biti muškarac, žena, dijete, stara osoba. Izdiže osjećaj straha na neuobičajeno visoku razinu. Svi posjetitelji mogu stoga komunicirati s tom slikom. Mnogo Azijaca i Latinoamerikanaca koji posjete muzej stoje ispred slike i plaču, kazao je Nils Ohlsen iz Odjela starih majstora i moderne umjetnosti Nacionalne galerije u Oslu.

Iz obnovljenog parka Ekeberg puca pogled na fjord Osla i krajolik koji sliči onome koji je Muncha učinio besmrtnime kroz Krik. Danas je horizont znatno urbaniji i izgrađeniji, ali brojnim turistima to ne smeta.

U povodu velikoga Munchova jubileja, srbijanska umjetnica Marina Abramović izvela je ovoga ljeta u Ekebergu performans. 300 izabranih stanovnika Osla vikalo je što glasnije, puštalo emocijama na volju. Mnogi misle da osoba na slici vrišti, ali zapravo vrišti priroda, a osoba se pokušava zaštititi od tog preplavljujućeg krika prirode, kazao je Stein Olav Henrichsen.

Verzija Krika prodana na dražbi kod Sotheby'sa lani najskuplje je dosad na aukciji prodano umjetničko djelo. 120 milijuna dolara! Munch je slikar čija su djela najviše puta ukradena, ali čudesno uvijek pronađena. Tako je jedan Krik ukraden iz Munchova muzeja, zajedno s Madonnom. Drugi iz Nacionalnog muzeja. Pronađeni su poslije oštećeni, ali su restaurirani i vraćeni u zbirke.

Sedamdeset godina nakon njegove smrti - umro je netom nakon 80. rođendana - Munchova zbirka napokon će dobiti dom kakav zaslužuje. Tik uz Nacionalnu operu, s pogledom na fjord Osla, gradit će se muzej četiri puta veći od postojećega. Trebao bi biti dovršen za pet godina. Stajat će vrtoglavih 278 milijuna dolara, ali to je Norveška, koja si može priuštiti tolika izdvajanja za kulturu.

U jednoj od najbogatijih zemalja svijeta Munch krasi i najvrjedniju novčanicu, onu od 1000 kruna. Ima tu neke simbolike. Umjetnost je danas, znaju to Norvežani jako dobro, brendiranje nacije, ali i veliki biznis.

Pogledajte videoprilog!