Josipović predlaže da u Ustav uđu i zajednice različite od braka

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović uputio je pismo predsjedniku Sabora Josipu Leki sa svojim prijedlozima u vezi s nacrtom prijedloga promjena Ustava, među kojima je i onaj da se u Ustav doda novi stavak kojim se "životnim zajednicama različitima od braka jamči pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu".

Burić: Josipovićev je čin podmukao i nedostojan predsjednika države

Josipović je predložio da se u članku 62. doda novi stavak: životnim zajednicama različitima od braka jamči se pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu, jer se, kako navodi, takvom odredbom ostvaruje ravnoteža i otklanja mogući osjećaj neravnopravnosti s obzirom na novouneseni stavak 2. istog članka. Riječ je o stavku: brak je životna zajednica žene i muškaraca, za koji je glasovala većina na referendumu.

Zagreb pride o Prijedlogu zakona o životnom partnerstvu i Josipovićevim prijedlozima

Josipović propituje i formulaciju kojom se ukida zastara za kaznena djela teških ubojstava propisana posebnim zakonom. Smatra da formulacija treba biti takva da je jasno kako se ona odnosi na različite oblike teških ubojstava i njihove pravne opise iz različitih kaznenih zakona koji su vrijedili na području RH.

Josipović je osvrnuo i na neke odredbe vezane uz uređenje prava nacionalnih manjina. Smatra kako je potpuno prihvatljivo da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina mijenja u postupku predviđenom za promjenu Ustava, no upozorava kako zamku krije rečenica Hrvatski sabor može, većinom glasova svih zastupnika, odlučiti da se i drugi zakon donese po postupku određenom za promjenu Ustava.

Također kaže kako treba razmotriti i dio prijedloga kojim se propisuje da se zakon kojim se uređuju prava nacionalnih manjina donosi po postupku određenom za promjenu Ustava. Naime, vladajuća većina arbitrarno može odrediti koji će zakoni dobiti ustavni rang. Moguće je da se na taj način izglasuju i odredbe suprotne Ustavu te da se 'konstitucionalizacijom' dovedu na razinu Ustava, čime bi se zapravo onemogućila kontrola tih odredbi od strane Ustavnog suda, upozorava Josipović.

Zamislive su i takve promjene kojima bi se ograničavala temeljna ljudska prava i prava nacionalnih manjina ili, pak, promjene kojima bi se na ustavni rang podizala potpuno beznačajna pitanja, s nesagledivim posljedicama za koherentnost i stabilnost ustavnopravnog sustava. Postavlja se i pitanje je li zaista svrsishodno da se svi zakoni koji se odnose na prava nacionalnih manjina, često samo tehničkog ili provedbenog značaja donose u postupku za donošenje Ustava ili to treba ograničiti na odredbe Ustavnog zakona, upozorava Josipović. 

U pismu Leki osvrće se i na uvođenje regije kao novog oblika regionalne samouprave. One su postavljene kao ravnopravan oblik regionalne samouprave sa županijama. Nadležnosti su im jednake te se postavlja pitanje njihova razlikovanja, navodi Josipović. Stoga predlaže da se jasno definira što su regije i kakav im je odnos prema županijama. 

Također napominje da je u nacrtu promjene Ustava predviđeno da se Ustavni zakon za provedbu Ustava donese u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove promjene Ustava. Takvo rješenje nosi određene probleme i bilo bi dobro da Ustavni zakon bude donesen i da stupi na snagu zajedno s promjenom Ustava. Naime, promjene Ustava teško će se moći primijeniti bez Ustavnog zakona. Pored toga postoji i problem hoće li se za donošenje Ustavnog zakona prikupiti dovoljan broj glasova u Hrvatskome saboru i hoće li, sukladno tome, uopće biti moguće primijeniti pojedine novelirane odredbe Ustava RH, smatra hrvatski predsjednik.