Obilježavanje Badnjaka

Tradicionalnom Gastrofeštom Riječani na Korzu obilježavaju Badnjak. Ugostitelji su pripremili 4.000 porcija friganih ribica, 3.000 porcija bakalara, 3.000 ribljih kanapea, 3.000 čaša zlatne vrbničke žlahtine, 500 peciva s inćunima i 60-ak kilograma fritula.

Diljem Hrvatske bit će služene mise polnoćke. U zagrebačkoj katedrali misu će voditi kardinal Josip Bozanić. Prijenos možete slušati na Prvom programu Hrvatskog radija.

HTV 1 prenosit će misu polnoćku iz zadarske katedrale sv. Stošije koju će predvoditi zadarski nadbiskup, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije monsinjor Želimir Puljić.

"
Božićnu radost želimo podijeliti sa svima u ovome društvu"

Badnjak je, dan neposredne pripreme za blagdan Božića. U kršćanskom kalendaru Badnjak je dan koji prethodi blagdanu Božića, rođenja Isusa Krista. Kulminacija je to intenzivne priprave za Isusov dolazak na zemlju u dječjem obliku koje je započelo još prije četiri tjedna, na prvu nedjelju došašća ili adventa. Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede se meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim. Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.

Predstavljajući simboliku i značenje badnjega dana za katoličke vjernike, provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. Anto Gavrić je istaknuo: Poruku Badnjaka počeli smo živjeti prije četiri tjedna promišljajući svoj vjernički hod ususret Kristovu dolasku koji je izvor naše nade i izvor naše radosti. I upravo s tim osjećajima danas na Badnjak ulazimo u ovo završno slavlje. Ovu radost koju kao vjernici osjećamo i ovo obiteljsko zajedništvo koje se danas na poseban način pokazuje želimo podijeliti sa svima u ovom društvu u kojem živimo.

Kulminacija priprave za blagdan Božića bit će mise polnoćke koje se služe u svim crkvama u ponoć ili sve češće dječje polnoćke koje se služe u 20 sati kako bi najmlađi vjernici sa svojim roditeljima doživjeli euharistijsku svečanost rođenja maloga Boga.

Katolički i protestantski vjernici Badnjak i Božić slave prema gregorijanskom kalendaru danas i sutra, a pravoslavni će vjernici Božić slaviti prema julijanskom kalendaru 7. siječnja.

Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su božićnim običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdijenja jest proslava polnoćke. 

Upravo s bdijenjem je povezan niz običaja: unošenje drva "badnjaka" koji gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, jedna ili tri, redovito povezane trobojnicom. Bdijenje počinje uvečer kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad - u nekim hrvatskim krajevima - domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić "Faljen Isus! Dobro vam došla badnja večer"! Na taj pozdrav slijedi odgovor: "I s tobom zajedno!"

Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: "Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica!" Odgovor glasi: "Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada!" U dijelu Slavonije čestitari na badnju večer ulaze u kuću i govore: "Faljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva", a odgovara se: "I vi živi i zdravi bili!" Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na stol pod stolnjak, a zatim slijedi večera s osobito biranim jelima.

Badnjak u gradu sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, uz kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebno pripravljenu večeru. Sudjelovanje na polnoćki toliko je uobičajeno kod svih hrvatskih katolika da ukazuje opću svijest o nepobitnosti otajstva Božića.