Vlada: Nema božićnice i regresa za javne službe u 2014. godini

Vlada je donijela uredbu o izmjenama Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, kojom javne službenike ostavlja bez božićnice i regresa u 2014. godini.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić podsjetio je da su pregovori o izmjenama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike uspješno završeni 10. prosinca potpisivanjem dodatka kojim je dogovoreno da se službenicima i namještenicima zaposlenima u tijelima državne uprave u 2014. godini neće isplatiti božićnica i regres. Te su uskrate, po njegovim riječima, prijeko potrebne zbog osiguranja fiskalne održivosti sustava javnih službi. Vlada procjenjuje da će današnjom odlukom iduće godine uštedjeti 350 milijuna kuna sredstava državnog proračuna namijenjenih zaposlenima u javnim službama.

Vlada je donijela i odluke o otkazivanju kolektivnih ugovora za znanost i visoko obrazovanje te zaposlene u srednjim i osnovnim školama. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović izvijestio je da postupak mirenja zbog najave otkazivanja kolektivnih ugovora, održan 23. prosinca nije uspio, pa zato Vlada predlaže otkazivanje. Nakon što odluka o otkazivanju kolektivnih ugovora stupi na snagu, počinje otkazni rok od tri mjeseca, a Vlada je, kaže Jovanović, već od ponedjeljka spremna sa sindikatima početi pregovore o novim granskim kolektivnim ugovorima.

Vlada je u Sabor uputila konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, kojim korigira važeće fiskalno pravilo. Ministar financija Slavko Linić ocjenjuje kako je sadašnje fiskalno pravilo koje propisuje da se rashodna strana proračuna godišnje mora umanjiti za jedan postotni bod BDP-a, nemoguće ispuniti u uvjetima petogodišnje recesije. Vlada stoga, kako je rekao, predlaže nove kategorije te bi, prihvati li Sabor njezine prijedloge, bila dužna planom prilagodbe u srednjem roku definirati strukturne deficite izražene u postotku BDP-a i kontrolirati ih. Vlada bi, rekao je Linić, svojim srednjoročnim programima bila dužna osigurati minimalno umanjenje od 0,5 posto strukturnog deficita godišnje, dok deficit državnog proračuna ne padne ispod tri posto BDP-a i javni dug 60 posto BDP-a.