Grčka preuzima predsjedanje Europskom unijom

Grčka preuzima predsjedanje EU-om ohrabrena naznakama da će nakon godina iznimno duboke krize, štednje, prosvjeda i štrajkova 2014. ugledati tračak svjetla na kraju tunela. Iz Atene su najavili da zbog teškoga gospodarskog stanja u zemlji neće samo 'odrađivati' posao do sljedećeg, talijanskog predsjedništva. Izbori za Europski parlament tijekom grčkog predsjedanja dodatni su čimbenik koji će determinirati okvir predsjedanja.

Objavljujući svoje prioritete za šest mjeseci tijekom kojih će biti na kormilu Europske unije, Grčka je na prvo mjesto stavila borbu protiv ekonomske i financijske krize, zatim pitanje migracija i upravljanja granicama, te pomorsku politiku. Proširenje nije među njezinim prioritetima, ali upravo pod grčkim predsjedanjem Srbija će 21. siječnja početi pristupne pregovore. U pitanju ekonomske krize, naglasak će biti stavljen na rast, zapošljavanje - u trenutku u kojem su stope nezaposlenosti u više zemalja EU-a dosegnule povijesne rekorde, poglavito kada je riječ o nezaposlenosti mladih, te na koheziju. 'Glavni cilj je očuvati stabilnost zajedničke valute, eura, uz produbljivanje integracije u monetarnoj uniji i 'ex ante' koordinaciju nacionalnih fiskalnih i ekonomskih politika', kaže se na internetskoj stranici grčkog predsjedništva.

Grčka također želi da se probudi veća solidarnost među zemljama EU-a pri upravljanju valovima imigranata kako bi se zajednički očuvala sigurnost kopnenih i morskih granica EU-a. Budući da je Grčka tradicionalno pomorska zemlja, ona stavlja naglasak i na korist pomorskih aktivnosti za europsku ekonomiju u cjelini, te kaže kako je ključna ideja redefinirati i ponovno pokrenuti europsku pomorsku politiku u svim njezinim aspektima.

Već u siječnju će Srbija, koja je status kandidata dobila u ožujku 2012., a EU je odobrio otvaranje pregovora u lipnju 2013., započeti pristupne pregovore. S obzirom na to da Grčka nije priznala neovisnost Kosova, u Ateni smatraju da je novi korak Srbije prema eurointegracijama dobra vijest i za Kosovo. Grčka je jedna od zemalja koja se uvijek zauzimala za eurointegracije zemalja zapadnog Balkana, a upravo tijekom jednog od prethodnih grčkih predsjedanja Unijom, a ovo će biti peto otkad je ušla u EU 1981., potvrđena je u Solunu 2003. europska perspektiva zapadnog Balkana, koja je tada obuhvaćala i Hrvatsku.

Jedno od pitanja tijekom grčkog predsjedanja bit će i napredak u pristupnim pregovorima s Turskom, koja je započela pregovore kad i Hrvatska, a minimalno je napredovala. Naposljetku, analitičari ipak ocjenjuju da se od Grčke, koja na čelu EU-a nasljeđuje Litvu, ne očekuju velika djela, već uglavnom da 'drži vodu' do sljedećeg predsjedanja. Smisao grčkog predsjedanja Europskom unijom doveli su u pitanje dvojica njemačkih parlamentaraca, Klaus-Peter Wilsch i Frank Schäffler, koji su prije nekoliko mjeseci za Bild kazali kako vjeruju da bi Grčka trebala preskočiti predsjedanje, koje će je stajati 100 milijuna eura koje će ponovno trebati posuditi.

Ipak, nakon što je gotovo završila u stečaju i prošle godine gotovo bila izbačena iz eurozone, Grčka se zadržala na površini pozitivnijim gospodarskim vijestima posljednjih mjeseci, a u proračunu za 2014. potvrdila je da će izaći iz šestogodišnje recesije s rastom od 0,6 posto sljedeće godine. Prema podacima iz prosinca za rujan, stopa nezaposlenosti zadržala se blizu rekordnih razina, ali su se pojavile prve naznake da tempo gubitka radnih mjesta usporava. Atena je također predvidjela da će ove godine ostvariti višak u proračunu od 812 milijuna eura. Grčka je bila jedna od pet zemalja eurozone koja je dobila međunarodnu pomoć, uz Irsku, Portugal, Španjolsku i Cipar.