Osamdeseti rođendan Danijela Dragojevića

Hrvatski pjesnik Danijel Dragojević, kojega u književnim krugovima iznimno poštuju, a gotovo je nepoznat široj javnosti, obilježava danas osam desetljeća života.

Objavio je dvadesetak knjiga i snažno je utjecao na mlađe generacije pjesnika. O njemu su napisani mnogobrojni radovi i kruže mnoge anegdote.

Danijel Dragojević rodio se 28. siječnja 1934. u Veloj Luci na otoku Korčuli. Gimnaziju je završio u Dubrovniku, a povijest umjetnosti studirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Cijeli radni vijek proveo je na Trećem programu Radio Zagreba, to jest Hrvatskog radija, gdje je uveo i desetljećima uređivao nekoliko emisija.

Kritičar Branislav Oblučar kaže da je riječ o misaonom ili filozofičnom pjesniku koji se na karakteristično moderan način poigrava konvencijama književnih oblika, poput slobodnog stiha, pjesme u prozi i poetskog eseja. Njegova je poetska misao utemeljena na oprekama, poput težine i lakoće, svjetlosti i tame, radosti i straha, oskudice i obilja itd., pri čemu se u mnogim tekstovima traga za točkom njihove ravnoteže. Oblučar kaže da Dragojević poeziju vidi i kao djelatnost koja podrazumijeva moralno stajalište. Ona je u autorovoj poetici pojmljena kao način postojanja i oblik ostvarivanja uzajamnosti sa svijetom.

U Dragojevića je gledanje dvosmjeran proces u kojemu subjekt i objekt zamjenjuju uloge, kaže kritičar Krešimir Bagić te objašnjava da: pjesnik preko vidljivih prizora pokušava prodrijeti u prostor nevidljivog i crtati unutrašnji zemljovid svijeta. Dragojević je majstor detalja. On je možda najveći kad piše o najmanjem. Taj pjesnik u zrncu prašine može prepoznati i prikazati svijet, dodaje Bagić i napominje da se iza te jednostavnosti krije minuciozan Dragojevićev rad.

Riječ je vjerojatno o jedinom pjesniku kojeg podjednako poštuju publika, kritika i kolege po peru, o autoru u čiju iznimnost i klasičnost nitko ne sumnja, izjavio je Bagić. Podsjetio je da je svaka nova Dragojevićeva knjiga jedinstven događaj u našoj kulturi.

Njegovo mjesto u suvremenome hrvatskom pjesništvu zasigurno je nezaobilazno, obično se njegovo djelo smatra samosvojnim. Riječ je o utjecajnom pjesniku koji svojim autorskim izborima u mnogima izaziva svojevrsno strahopoštovanje i divljenje pa nije čudno da ga sami pjesnici u svojim tekstovima nerijetko spominju, referiraju nešto što je rekao ili napisao i slično, rekao je Oblučar.

Činjenica koju Bagić opisuje kao ritualno okruženje šutnjom, zbog koje javnost i medije zaobilazi u širokom luku, vjerojatno je dodatni poticaj za mnoge anegdote koje Dragojevića prate u krugovima poštovatelja.