Oporba smatra da ni jedno pravilo ne može pomoći uz toliki deficit

Ni jedno fiskalno pravilo ne može nam pomoći u trenutku kad je proračunski deficit došao na 18 milijardi kuna, ocijenila je saborska oporba raspravaljajući o izmjenama Zakona o fiskalnoj odgovornosti. 

Tim se izmjenama, zbog recesije, korigira aktualno fiskalno pravilo da se rashodovna strana proračuna mora godišnje umanjiti za jedan postotni bod BDP-a. Vlada treba srednjoročnim programima osigurati minimalno umanjenje od 0,5 posto strukturnog deficita godišnje, dok deficit državnog proračuna ne padne ispod tri posto BDP-a, a javni dug ispod 60 posto BDP-a.

Bit je fiskalnog pravila da se poštuje, rekla je Martina Dalić (HDZ).  Da je, navodi, lani poštovano važeće pravilo, onda deficit ne bi bio 5,5 posto, niti bi prilagodba koju traži Europska komisija bila tako oštra. Umjesto smanjivanja udjela rashoda u BDP-u, njihov je udio lani povećan za 1,7 posto BDP-a, a deficit za dva posto, izjavila je Dalić.

Marin Jurjević (SDP) ne slaže se s HDZ-ovom tvrdnjom da je za to kriva nesposobna (aktualna) Vlada. Bivša je, kaže, ostavila 2,8 milijardi kuna neplaćenih rashoda, aktualna je platila stare dugove i kamate i to je razlog deficita. Vi ste stariji gospodin, iskusan političar i nema potrebe odgovarati vam, uzvratila mu je Dalić i zaradila 'ukor' predsjedateljice Dragice Zgrebec. Nije u redu diskvalificirati nekoga po dobi, rekla je Zgrebec.

I Nadica Jelaš (SDP) tumači da se postojeće pravilo nije moglo ispoštovati zbog niza reformi koje stoje mnogo. U javni su dug preuzeti dugovi škverova, prvi put imali smo obveze uplate u EU, najveći generator deficita bile su kamate na javni dug, rekla je.

Petogodišnja recesija, preuzimanje dugova u brodogradnji, jednokratne uplate u EU-ov proračun neki su od uzroka koje je Europska komisija navela u svojoj ocjeni uzroka povećanja deficita, rekao je zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Za prošlu godinu jednokratne su uplate iznosile 1,8 milijardi kuna, a za ovu će to biti oko 3,6 milijardi, precizirao je.

Od zakona je važnija odgovornost, kaže Krešimir Bubalo (HDSSB) i pita jesu li ministri ili lokalni čelnici ikad kažnjeni za nepoštovanje zakona. Bubalo tvrdi da se u Hrvatskoj troši više nego što se stvara, Vladu proziva da svoju proračunsku stavku diže za 22 posto i time šalje poruku da neće štedjeti na sebi, nego na drugima.

Laburist Branko Vukšić upozorava da nisu provedene reforme, da se o njima počelo govoriti tek u drugoj polovici Vladina mandata.