Reakcije na Vladine mjere za smanjivanje prekomjernog deficita

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocjenjuje da su Vladine mjere za smanjivanje prekomjernog deficita usmjerene na prihodnu stranu proračuna, umjesto na rashodnu te da nedostaju prave reforme.

Drugi mirovinski stup, koji se dira vezano za beneficirani radni staž i mirovine, je najmanja šteta koja se mogla dogoditi i to nije tako problematično, izjavio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić. Dobit javnih poduzeća također nije velik problem. Pitanje je koliko će ta poduzeća imati više ili manje sposobnosti za investiranje, ali to nije ključno u njihovu investicijskom ciklusu, dodaje.

Ono što upada u oči i što zabrinjava je 200 milijuna kuna koje dolaze iz povećanja koncesija, smatra Majetić. Iako se detalji još ne znaju, Majetić pretpostavlja da će velik dio tog iznosa doći iz profita industrije u rudarstvu, koja je ionako u velikim izazovima, što će dodatno umanjiti njezin profit i sposobnost investiranja. Ako je, pak, riječ o koncesijama u turizmu, primjerice za plaže, morske luke, i to ne bi bila dobra vijest jer sezona je dogovorena, cijene su dogovorene i bit će vrlo teško mijenjati cijene prema krajnjem korisniku, kazao je.

Vezano uz najavu uvođenja poreza na kamate na štednju, kapitalnu dobit i nekretnine u 2016., Majetić je rekao da se opet ide na povećanje prihoda države.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu u izjavi za Hinu ocijenio je da su Vladine mjere za smanjenje proračunskog deficita usmjerene na prihodnu stranu proračuna, dok se na rashodnoj strani najavljuju samo kozmetički zahvati, a prave reforme izostaju.

Istaknuo je i kako prebacivanje akumuliranih sredstava zaposlenih s beneficiranim radnih stažem iz 2. u 1. mirovinski stup nije tekući prihod, odnosno da to ni Europska komisija neće priznati kao smanjivanje deficita. Kad je riječ o planiranom povlačenju dobiti iz javnih poduzeća, smatra, pak, da će ta poduzeća ostati bez sredstava za samofinanciranje, odnosno da će ih se natjerati na zaduživanje.

Prebacivanje zaposlenih s beneficiranim radnih stažem iz drugoga u prvi mirovinski stup je jako dobro i bezbolno rješenje koje sve zadovoljava i ne narušava ničija prava, ocijenio je Damir Grbavac, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima pri HGK. Ovime se zapravo samo ispravlja jedna mala pogreška u sustavu, kazao je, naglasivši da to neće utjecati na buduće mirovine tih radnika.

Do tog se rješenja došlo aktivnom suradnjom mirovinskih fondova s Vladom, rekao je Grbavac, koji je i predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom. Smatra, međutim, da se nakon ovog zahvata više ne bi trebalo dirati u drugi mirovinski stup, čija je vrijednost 17 posto godišnjeg BDP-a Hrvatske. 

Saborski zastupnik HDZ-a Ivan Šuker ustvrdio je kako je Vlada prijedlogom rebalansa proračuna prešutno priznala da dosad nije napravila ništa, a za najavljene mjere za smanjenje deficita proračuna rekao je da su "ništa". Čovjek naprosto ne može komentirati jer to je samo na tragu onoga što oni rade već dvije godine, a ne rade ništa, kazao je Šuker novinarima u Saboru. Predstojeći rebalans proračuna nije, ističe, posljedica neke strukturne reforme, nije posljedica nečega što je Vlada promijenila, a to će vjerojatno prepoznati i Europska komisija.

Interesantno mu je, kaže, kako vladajući misle novu rashodovnu stranu uklopiti u Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Ovo što uzimaju iz II. mirovinskog stupa, to je obaveza u nekoj budućnosti, a prema metodologiji ESO 2010. i prema novom Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, to se naprosto mora prikazati, rekao je Šuker.

Za Laburista Dragutina Lesara najavljeno oduzimanje dijela dobiti iz državnih tvrtki znači smanjenje investicijskog potencijala. Ako doista žele da javna poduzeća ostvare investicije u ovoj godini od 12,4 milijarde, kao što je to jučer bilo rečeno, uzimanje njihove dobiti znači smanjenje investicijskog potencijala, a kod kreditnog zaduženja veću kamatu za te iste kredite koje će javna poduzeća očito morati uzeti. To je najgora mjera koju misle napraviti, ustvrdio je Lesar.

Krešimir Sever (NHS) rekao je kako mjere pokazuju da Vlada nema gospodarsku strategiju. Ne zna kako pokrenuti gospodarstvo nego gleda kako će pokrpati rupe. O tome smo svjedočili niz godina u različitim Vladama, rekao je Sever. Najava kako će se smanjivati masa za plaće ali ne i pojedinačne plaće, za Severa je manipuliranje činjenicama koje same za sebe ne stoje.

Vlada je konačno rekla da je car gol, poručio je Mladen Novosel (SSSH). Napokon su, kaže, priznali da u nešto više od dvije godine nema gospodarskog rasta, nema punjenja proračuna na prihodovnoj strani.

Mjere Vlade moraju biti neusporedivo hrabrije i odlučnije od onih koje predlaže, izjavio je ekonomski analitičar Damir Novotny komentirajući Vladine smjernica za rebalans proračuna. Također, smatra da bi fiskalni alati, kojima bi se zaustavili negativni ekonomski trendovi i pokrenuo rast, morali imati snagu najmanje u visini od 5 posto BDP-a godišnje u iduće tri godine, a to znači uštede od oko 15 milijardi kuna godišnje. Takve uštede bi se morale usmjeriti u privatni sektor, izjavio je Novotny za Hinu.