Stota obljetnica smrti Antuna Gustava Matoša

Antun Gustav Matoš svojim je novelama, pjesmama, esejima, feljtonima i književnim kritikama zaslužio epitet najznačajnije osobnosti hrvatske moderne. Bio je on i boem, vagabund, drznik, borac, autoritativan mislilac, oštar polemičar i nenadmašan zabavljač.

Književna struka jednoznačna je u ocjeni da hrvatska književnost ne bi bila onakva kakvu poznajemo bez Matoša te da je on putujući europskim metropolama i upijajući duh svjetske umjetnosti hrvatsku književnost lišio uskogrudnog provincijalizma.

S druge pak strane Matoš je bio utjelovljenje najpozitivnijih obilježja hrvatske ideje nacije, koja je oduvijek bila europske orijentacije, a poznata je njegova rečenica: Ne može biti istinski Hrvat onaj tko se ne osjeća Europljaninom.

Nezaobilazan je Matoš i kada je riječ o jeziku ali i stilu. Zdravko Zima proglasio ga je našim naduhovitijim i najpolemičnijim, a Krešimir Bagić našim najodličnijim stilistom čija se glavna obilježja njegova stila očituju u polemikama.

Upravo u znaku tih polemika, feljtona i eseja koji se doimaju kao zbir protuslovlja, a danas su aktualniji no ikad i protiče 100. obljetnica Matoševe smrti dajući nam na znanje kako gotovo ništa nismo naučili iz vlastite povijesti i kako nas više od sto godina stari tekstovi itekako imaju čemu podučiti.

Matoš se u književnosti pojavio 1892. godine pripoviješću "Moć savjesti", koja je naznačila početak razdoblja moderne. Njegova najpoznatija djela su "Iverje", "Novo Iverje", "Ogledi", "Vidici i putovi", "Umorne priče", "Naši ljudi i krajevi", "Tri humoreske", "Moralist i druge satire", "Život za milijune" i "Pečalba".

Stoljeće od Matoševe smrti danas će biti obilježeno na mnogim mjestima u Hrvatskoj. Središnji događaji je svečana akademija održana u predvorju zagrebačkog HNK.

Baštinici smo ostavštine Antuna Gustava Matoša, velikana s kraja 19. stoljeća i početka prošloga stoljeća, a u 21. stoljeću moramo znati što ćemo s tom baštinom koja će vrijediti i postojati samo ako ju koristimo, istaknula je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Zato je ministrica Zlatar Violić pozvala sve odgovorne i podupiratelje da aktivno sudjeluju kako bi što prije svrhovito zaživio projekt uređenja Matoševe kuće u rodnome mu Tovarniku.

Akademik Dubravko Jelčić na čelu je Odbora za obnovu Matoševe spomen-kuće i danas je posvjedočio da projekt napreduje te pozvao sve koji ga pomažu da to nastave činiti kako bi, ako ne 13. lipnja ove godine na Matošev rođendan, a onda barem na 101. obljetnicu Matoševe smrti projekt bio dovršen.
Matoš je živio uronjen u svoje vrijeme, prije svega bio je pjesnik u svemu što čini njegovo voluminozno djelo, a iako godinama izvan Hrvatske uvijek je bio pjesnik Hrvatske, podsjetio je Jelčić. Spomenuo je široko poznatu Matoševu misao sročenu u rečenici "I dok je srca bit će i Kroacije".

Umjetnički dio akademije bio je u znaku "Čitanja Matoša" kroz koje su brojne okupljene proveli studentice i studenti Umjetničke akademije pod mentorstvom profesora Gorana Grgića.