Odbor: Zakonom izjednačiti izvanbračnu i bračnu zajednicu

Osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici trebaju biti u potpunosti izjednačene s pravima onih koje žive u braku, od posvajanja djece do imovinskopravnih i financijskih rješenja, a ako neke odredbe u novom Obiteljskom zakonu ne budu promijenjene, bit će to diskriminirajuće prema izvanbračnim zajednicama, ocijenjeno je na tematskoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova.

Odbor je sjednicu o reguliranju prava osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama u novom Obiteljskom zakonu organizirao u suradnji s Autonomnom ženskom kućom Zagreb (AŽKZ) koja je uputila amandmane na predložene izmjene Obiteljskoga zakona. Unatoč brojnim inicijativama i prijedlozima Hrvatska do danas nije stvorila normativni okvir za građane koji žive u izvanbračnoj zajednici i za to nema opravdanja, izjavila je odvjetnica AŽKZ-a Sanja Bezbradica Jelavić obrazlažući amandmane.

Gordana Sobol (SDP) podsjetila je na inicijativu kada se preko pravobraniteljice za ravnopravnost spolova pokušalo izmijeniti porezne zakonske odredbe koje se tiču izvanbračnih partnera, ali se u tome nije uspjelo. Inicijativu treba obnoviti jer nema razloga da izvanbračna zajednica ne bude izjednačena s bračnom, smatra Sobol. Svima treba biti u interesu da novi Obiteljski zakon bude u suglasju sa stvarnim životom bez predrasuda i diskriminacije, smatra Jadranka Kosor (nezavisna). Mirela Holy (nezavisna) podsjetila je na političku platformu SDP-a o jednakosti bračnih, izvanbračnih i istospolnih zajednica te upitala zašto progresivna Vlada ne bi u Obiteljskom zakonu izjednačila izvanbračnu i bračnu zajednicu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić govorila je o inicijativama za promjenu triju zakona o porezima. Od 2010. nailazimo na različita obrazloženja, a činjenica je da porezne zakonske odredbe teško pogađaju građanke i građane koji žive u izvanbračnim zajednicama. Pritom, te su odredbe protivne i Ustavu, kaže Ljubičić. Primjerice, izvanbračni partneri ne mogu dobiti poreznu olakšicu za uzdržavanje, potporu za nezaposlenost itd, istaknula je pravobraniteljica i izrazila žaljenje što Vlada u segmentu financijskih učinaka izvanbračne zajednice dovodi u lošiji položaj od bračnih.

U ime predlagatelja, Karolina Šestak iz Ministarstva socijalne politike i mladih istaknula je da će radna skupina razmotriti sve prijedloge i sugestije. No, posvajanje djece i odabir u kakvoj će osobe zajednici živjeti nisu u sferi ljudskih prava, istaknula je. Ne postoji pravo na roditeljstvo i pravo na posvajanje. Navela je da ni u Austriji, Njemačkoj, Finskoj i Danskoj izvanbračne zajednice ne mogu posvajati djecu. Pozvala se i na praksu Europskog suda za ljudska prava koji je utvrdio da osobe koje žive u izvanbračnim zajednicama nisu diskriminirane u odnosu na one u bračnim. To su same odabrale, partneri sami biraju pravne učinke zajednice za koju se odluče, navela je.