Fadilu Hadžiću prva zvijezda na Kerempuhovoj stazi slavnih

Satiričko kazalište Kerempuh nizom događaja slavi pola stoljeća djelovanja. Među njima je i jedinstveni hommage njegovu osnivaču, svestranom umjetniku Fadilu Hadžiću, koji je danas dobio prvu zvijezdu na Kerempuhovoj stazi slavnih.

U povodu jubileja u kazalištu je predstavljena monografija 50 godina Satiričkoga kazališta Kerempuh, koju je uredio teatrolog i dugogodišnji suradnik Kerempuha Hrvoje Ivanković.

Hadžićevu zvijezdu zajedno su otkrile njegova supruga, dramska umjetnica Elizabeta Kukić, i kći Ana, a prigodne riječi uputio je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Rekao je kako je Fadil Hadžić neizmjerno zadužio Zagreb. Bandić je zahvalio i ravnatelju Kerempuha Dušku Ljuštini na gotovo 40 godina predanog rada u tom kazalištu.

Svečanosti je prethodilo predstavljanje monografije o prvih 50 godina Kerempuha, koji je 30 godina svoje 'mladosti' - od 1964. do 1994. - nosio ime Jazavac, a 1994. je preimenovan u Kerempuh.

Bila je to prigoda da dugogodišnji ravnatelj Duško Ljuština sažme uspjehe toga kazališta, među kojima je i činjenica da gotovo svaka predstava doživi stotinu izvedbi. Tu su i tri aktivne scene, kojima će se, našalio se Ljuština, uskoro pridružiti četvrta, ona bečka, budući da to kazalište redovito nekoliko puta godišnje gostuje u glavnom austrijskom gradu. Ljuština je zahvalio Gradu Zagrebu i Školskoj knjizi što je njihovim zauzimanjem monografija objavljena.

Akademik Boris Senker istaknuo je da je glavna karakteristika Kerempuha to što je svih 50 godina bio i ostao prepoznatljiv, a njegova publika uvijek zna što može očekivati od toga kazališta.

Predstavljanje je završeno prikazivanjem 15-minutnoga dokumentarnog filma Portreti: Fadil Hadžić redatelja Tonka Jovića.

Od osnutka do danas Kerempuh je izveo 215 premijernih naslova. Njegovih više od 20 tisuća izvedbi vidjelo je oko 6,5 milijuna gledatelja. Satirički kabaret Jazavac (preimenovan 1994. u Kerempuh) otvorio je vrata 25. ožujka 1964. u Medulićevoj ulici, kao kabaret u kavani Bled. U dvoranu preuređenog kina Apolo (sagrađenog 1912.), u kojoj ima 500 sjedala, kazalište se seli 1971., a 1981. u Draškovićevoj ulici otvara drugu scenu - Vidru. Gotovo istodobno u predvorju dvorane u Ilici pokrenuta je Noćna scena.

Kazalište godišnje izvede više od 300 predstava, posjeti ga više od stotinu tisuća gledatelja, a predstave nerijetko dožive i dvjestotinjak izvedbi.

Kazalište je za svoj rad primilo mnogobrojne nagrade i priznanja, među kojima su Nagrada Grada Zagreba te Nagrade hrvatskoga glumišta za najbolje predstave u cjelini 1977. i 2007. Kazalište danas ima 62 stalno zaposlene osobe, a 21 čini glumački ansambl.

Pogledajte gostovanje Danka Ljuštine, Elizabete Kukić i Željka Königsknechta u emisiji Hrvatska uživo.