Hrvati čitaju pet puta manje od europskog prosjeka

Najnoviji podaci o čitanosti pokazuju mali porast zabilježen u ovoj godini u odnosu na prošlu, no unatoč tomu Hrvatska po stupnju čitanosti za Europom zaostaje u prosjeku pet posto, rečeno je na svečanom otvorenju manifestacije "Noć knjige 2014." u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Tamara Kraus
iz agencije za istraživanje tržišta GfK predstavila je rezultate istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj, koje je pokazalo porast čitanosti knjiga u ovoj godini na 53 posto populacije koja je dosad u 2014. pročitala barem jednu knjigu mjesečno, u usporedbi s 48 posto u prošloj godini.

Činjenica je da su trendovi minimalno pozitivni, a uspoređujući sa zemljama Europske unije, mislim da čitamo u prosjeku pet puta manje nego što bismo trebali, rekla je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Istaknula je da je Ministarstvo kulture u suradnji s drugim institucijama i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta pokrenulo rad na nacionalnoj strategiji za poticanje čitanja, kojoj je naglasak na uvođenju čitanja kao obaveznog dijela obrazovanja u svim predmetima, budući da su sve analize pokazale da je čitanje način razvijanja kognitivnih sposobnosti.

Europska unija već je za takve projekte odobrila prva dva milijuna eura, za srednjoškolski projekt Ruksak kulture, a jednako tako u rujnu očekujemo pet milijuna eura za poticanje čitanja u trećoj dobi, rekla je ministrica.

Istraživanje Gfk-a pokazalo je da se više od prosjeka čita u Zagrebu, Primorju i Dalmaciji, a knjige se najčešće posuđuju (59 posto), i to ponajviše u knjižnicama (55 posto). Najčešće se čita beletristika pa publicistika te stručna literatura i priručnici. Raste i interes za prijevodnom književnošću - s 33 posto u 2013. na 38 posto u 2014.

I dalje se ponajviše čita na hrvatskom jeziku (88 posto). Ispitivanje je pokazalo da oni koji ne kupuju knjige, to ne čine jer ih knjige ne zanimaju niti im trebaju, dok je drugi glavni razlog nekupovanja knjiga financijske prirode. Posljednji dio istraživanja odnosi se na e-knjige, čija je čitanost također porasla, s 10 posto u 2013. na 12 posto u 2014.

Istraživanje je provedeno na uzorku od tisuću ispitanika starijih od 15 godina, a na traženje zajednice nakladnika i knjižara i Knjižnog bloka, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i Hrvatske gospodarske komore.