Hrvatski 'vukovi s Wall Streeta' napravili 90 milijardi kuna gubitaka

Nakon šest godina krize, Hrvatska narodna banka i poslovne banke napokon trebaju zajedno s građevinarima riješiti gordijski čvor od 40-ak tisuća neprodanih nekretnina, poručio je u emisiji "Poslovni tjedan" zamjenik ministra financija Boris Lalovac. Naime, nekretninski balon u Hrvatskoj danas čini gotovo 90 milijardi duga ili čak polovicu ukupnoga duga države. To je, prema Lalovcu, uzrok, ali i rješenje krize.

Postavljamo si pitanje jesu li ovi hrvatski vukovi s Wall Streeta i što napravili hrvatskoj ekonomiji od 2009. godini kada je kriza u Europi dosegnula vrhunac, a kod nas su se tek krenuli kockati s tim projektima. Jer ovo su zastrašujući podaci da je građevina i nekretninski biznis na današnji dan zaduženiji od cijele prerađivačke industrije, cjelokupnu trgovinu kad uzmete. Hrvatska je u krizi izgubila više od 100 tisuća radnih mjesta i gotovo cijeli jedan proračun, istaknuo je u radijskoj emisiji "Poslovni tjedan" zamjenik ministra financija Boris Lalovac.

Potvrdio je da će u sklopu Vladinih mjera oporezivati i na kamate na štednju, te da će porezna olakšica iznositi do 12 tisuća kuna. Rekao je kako je bilo nužno da se deficit smanjuje i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani.

Koju god mjeru pokušate uvesti, bit će nezadovoljnih. To je sasvim jasno, zato što predugo kriza traje, ljudi su nervozni, nemaju posla, depresija je jedna u cjelokupnom društvu i kod poduzetnika i kod potrošača, rekao je zamjenik ministra financija.

Kad počnemo provoditi bilo koju mjeru, počinju pritisci i to se analizira i zaustavlja. Mi o ZOR-u govorimo godinu i nešto, a za to smo vrijeme mogli imati barem malo promjenjeno tržište rada, što bi sigurno pomoglo i poslodavcima i državi da imamo više radnih mjesta i novaca u državnom proračunu. A vidimo da svima nedostaju sredstva, izjavio je pak Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Prijedlog je komentirala i ministrica Anka Mrak Taritaš. Kaže da je s bankama u više navrata nastojala postići dogovor o stavljanju njihovih nekretnina u funkciju. No bez uspjeha jer su banke željele državi stanove prodati, a ne iznajmiti, pa je pregovore preuzelo Ministarstvo financija.

Došli smo do analize da ih uzmemo na leasing i da iz tog leasinga država omogući građanima da dođu do stanova. Riječ je o tri do četiri tisuće stanova koji bi bili u projektu najma, no negdje krajem siječnja jedna po jedna banka je odustajala i htjeli su zapravo državi prodati te stanove što je nama bilo apsolutno neprihvatljivo, rekla je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja.