Možemo li si dopustiti luksuz tjeranja stranih ulagača?

Silnu navalu stranih ulagača u Hrvatsku još čekamo. Samo najuporniji pokrenuli su ovdje posao, a mnogo ih je više koji su, suočeni s administrativnim preprekama, jednostavno - odustali. Najnoviju priču o preprekama donosimo s Hvara.

Već sedam godina Sućuraj očekuje izgradnju turističkoga kompleksa. Vrijednost - 250 milijuna eura. Ulagač iz Norveške kupio je zemlju od općine i onda je počela klasična hrvatska investicijska priča.

Posljednjih godina imali smo mnogo dugih sastanaka. Sada je glavni problem što općina od nas traži da platimo dvije parcele za koje je sud već utvrdio da je riječ o državnoj zemlji, tvrdi norveški ulagač. A lokalna vlast investitoru nije sklona. Načelnik općine Sućuraj Ivan Slavić uvjeren je da investitori žele graditi urbane vile pod izlikom gradnje hotela. No ulagač uzvraća da mora poštovati hrvatske zakone te da je to turističko odmorište i da moraju izgraditi hotel. i to hotel u kojem bi posao tijekom ljeta moglo pronaći i do 450 ljudi!

U sedam godina Norvežani su vrlo dobro shvatili kako se radi posao na hrvatski način: pravosudni sustav je spor, a birokracija oduzima previše vremena. Sve se to odražava na profitabilnost investicije.

Na lokalnoj razini od turističkoga kompleksa za sada ništa. A možda uskoro neće biti ništa ni od Norvežana. Na pitanje hoće li odustati odgovaraju diplomatski: Sve su opcije otvorene.

A što je o tome te o investicijama u Hrvatskoj kazao gost emisije HTV-a Hrvatska uživo HDZ-ovac Ivan Domagoj Milošević pogledajte u videoprilogu.

Od Norveške, Lihtenštajna i Islanda 73,5 milijuna kuna za projekte 

Predstavnici Hrvatske i Norveške potpisali su u Zagrebu memorandume o suglasnosti za provedbu financijskih mehanizama Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora kroz koje je Hrvatska dobila na raspolaganje 73,5 milijuna kuna za projekte koje će se provoditi u razdoblju 2014. do 2017. godine. Memorandume su u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije potpisali zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova EU Jakša Puljiz i državna tajnica norveškoga Ministarstva vanjskih poslova Ingvild Nass Stub.

Darovnica Kraljevine Norveške, Kraljevine Lihtenštajn i Islanda Hrvatskoj iznosi 38,3 milijuna kuna, dok je darovnicom Kraljevine Norveške predviđeno 35,2 milijuna kuna.

Ovim financijskim instrumentima jačaju se kapaciteti u inovacijama, pravosuđu i obrazovanju, te se otvaraju novi vidovi suradnje između Hrvatske i Kraljevine Norveške te zemalja Europskoga gospodarskog prostora (Island, Kraljevina Lihtenštajn i Kraljevina Norveška, istaknuo je zamjenik ministra Puljiz. Dodao je da je time Hrvatska postala 16. država kojoj je dana mogućnost korištenja financijskim mehanizmima Europskog gospodarskog prostora.

Kroz spomenute financijske mehanizme financirat će se četiri projekta koja će se provoditi od lipnja ove do travnja 2017. godine. Riječ je o jačanju učinkovitosti i profesionalizma hrvatskog pravosudnog sustava, u suradnji s Vijećem Europe, te obnovi zgrade Općinskog suda u Karlovcu, kao i uspostavi centra iNavis za energetiku, ekološka, morska i nautička istraživanja i poslovne inovacije u Šibeniku. Nadalje, financirat će se projekt integriranih škola u Kninu i Vukovaru, kao i projekt tripartitne suradnje između udruga poslodavaca, sindikata te javne uprave. Uz četiri navedene projekta u ovom financijskom razdoblju financirat će se i program jačanja civilnoga društva s ciljem jačanja nevladinih udruga.

Sve što se možemo nadati da neće biti otpora i zapreka s početka vijesti kao na Hvaru. Komentirajući investicijsku klimu u Hrvatskoj i probleme norveških investitora u Sućurju na otoku Hvaru veleposlanik Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Henrik Ofstad rekao je da je riječ o kompliciranom problemu jer je u pitanju lokalna vlast na koju središnja vlada gotovo da i ne može utjecati. Primili smo pozitivne signale od Vlade i sjesti ćemo zajedno i pokušati pronaći rješenje, kazao je diplomatski.