"Prisjećanje na 1914.: promišljanje o nasljeđu Prvog svjetskog rata"

Međunarodni simpozij "Prisjećanje na 1914.: promišljanje o nasljeđu Prvog svjetskog rata" počeo je danas u Hrvatskom državnom arhivu izlaganjem istaknutog povjesničara Christophera Clarka s Cambridgea "Mjesečari: Kako je Europa krenula u rat 1914.", u kojem je ustvrdio kako današnje vrijeme sve više sliči na ono koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu.

Tada se govorilo o 'umornom divu', a i danas postoji zamor više velikih sila i postoji puno regionalnih kriza, rekao je Clark, ocijenivši da se tada radilo o krizi koje je vjerojatno bila najsloženiji događaj nove povijesti. Bilo je vrlo privlačno pojednostaviti stvari i prebaciti krivnju samo na jednu državu, no problem je kada se danas toj temi pristupa na isti način, rekao je Clark.

Ne radi se o davanju oprosta Nijemcima, no činjenica je da Berlin nije bio jedino mjesto gdje se moglo naći paranoju i agresiju jer su se sva središta moći prije Prvoga svjetskog rata slično ponašala, naglasio je, To se doba ne može poistovjetiti s filmovima o Jamesu Bondu gdje neki zlikovac sakriven planira uništenje svijeta, nije bilo 'dobrih' i 'loših momaka', već se radilo o sukobu različitih interesa, dodao je.

Opisavši detaljno atentat na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda, Clark je rekao kako Gavrilo Princip i njegovi pomoćnici nisu bili teroristi poput današnjih. Bili su hrabri, posvećeni i bogati idealima, ali siromašni iskustvom, napomenuo je.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić rekla je kako bi se s obzirom na povijesna iskustva u ovoj regiji moglo postaviti neugodno pitanje o tome kako to da je na ovim prostorima počelo, a ratovima devedesetih i završilo 'stoljeće rata'. To nas pitanje vraća na samo ishodište i pitanje zašto je Prvi svjetski rat kod nas u istraživanjima često bio zanemaren, dodala je Zlatar Violić.

Prema njezinim riječima, cilj simpozija je potaknuti istraživače da rade dalje i da njihovi rezultati uđu u udžbenike, a važno je i što se bavi velikim dijelom nasljeđa koje pripada u kulturi vezanoj uz to razdoblje, od Krleže i Dore Pejačević do slikarice Nastje Rojc. Živimo u ujedinjenoj Europi u kojoj pokušavamo da se naše kulture međusobno prepoznaju, a upravo teme simpozija označuju naše zajedničke korijene.

Simpozij nije samo prilika da o stotoj godišnjici razumijemo povijesne okvire i sporove koje su podijelile nacije nego i da govorimo o pomirenju koje je temelj izgradnje nove Europe, rekla je francuska veleposlanica Michele Boccoz uime organizatora EUNIC - Mreže nacionalnih instituta za kulturu zemalja članica Europske unije prisutnih u Hrvatskoj. Prvi svjetski rat uobličio je hrvatsku sudbinu kao i sudbinu svih europskih nacija, a ovo je jedinstveni trenutak da bolje razumijemo naš zajednički europski identitet, dodala je.

Na simpoziju će danas i sutra sudjelovati više od 25 stručnjaka iz Hrvatske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Portugala, Belgije, Francuske, Italije i Velike Britanije, s ciljem promišljanja o moći povijesti kao sredstva za učvršćivanje mira i pomirbe.

Nakon Clarka uslijedilo je predavanje Christiana Ingraoa iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, koji je propitivao pojam matrice u pokušaju da mu podari operativni smisao u povijesti, odnosno da objasni kako se ona može primijeniti u fenomenima, govorima i praksama rođenima u Velikom ratu.

Drago Roksandić bavi se u svom izlaganju spornim pitanjem o tome je li povijest mržnje ključni zajednički nazivnik u jugoistočnoeuropskom iskustvu Prvoga svjetskog rata, Andrej Rodinis proučio je arhivske izvore iz Arhiva BiH i zapažanja o percepciji Sarajevskog atentata u bosanskohercegovačkoj javnosti, a Tvrtko Jakovina 'hrvatskom šutnjom' o Velikom ratu. Povjesničarka Laurence van Ypersele iz Louvaina donosi specifična belgijska sjećanja na taj rat, Tamara Scheer iz Beča govorit će o zanemarenoj temi u historiografiji Prvoga svjetskog rata, denuncijaciji, a Wolfram Dornik o tome zašto se tako malo govorilo o važnosti Istočne fronte. Pogrešnim povijesnim lekcijama bavit će se njemački znanstvenik Rainer Bendick, a francuski povjesničar Frederic Rousseau o tome što nas uče svjedočanstva boraca toga rata.

O tome treba li u Hrvatskoj podučavati o Prvome svjetskom ratu kao ratu poraženih ili ratu junaka govorit će Snježana Koren, a podučavanjem o tom ratu u belgijskom obrazovnom sustavu bavit će se Philippe Plumet. Priču o osveti, nasilju i ratnim stradanjima u Češkoj dat će Alain Soubigou sa Sorbonne.

U sklopu simpozija, pod temom "Umjetnici i Prvi svjetski rat: ostavština ili obnova?" bit će predstavljeno i umjetničko stvaralaštvo toga razdoblja, a ansambl Tris iz Beča izvest će nekoliko glazbenih intermezza sa skladbama iz 1914. Simpozij prati izložba u Medijateci Francuskog instituta "Hrvati u Prvom svjetskom ratu" s originalnim fotografijama iz osobne zbirke povjesničara Nevena Budaka.

Mreža nacionalnih instituta za kulturu zemalja članica Europske unije u Hrvatskoj (EUNIC - Croatia) okuplja Austrijski kulturni forum, British Council, Goethe-Institut u Hrvatskoj, Instituto Camoes, Instituto Cervantes, Institut Francais, Instituto Italiano di Cultura te, prvi put ove godine, Zakladu "Hrvatska kuća" i Wallonie-Bruxelles International.