Lalovac: Ražalostila me neodgovornost monetarne vlasti

U emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada ministar financija Boris Lalovac rekao je da ne želi gubiti energiju na politička prepucavanja jer je usredotočen samo na deficit i mjere koje trebamo provesti. Ministar je oštro demantirao navode analitičara HNB-a da je proračun pred bankrotom.

Tako plasirati informaciju bez konzultacija s Ministarstvom financija smatram neodgovornim. Moram reći da me jako ražalostila neodgovornost monetarne vlasti da su komentirali nešto bez Ministarstva financija. I monetarna i fiskalna politika moraju zajedno surađivati na svojem cilju, tj. stabinosti. Davati ovakve informacije u javnosti izaziva određen bojazan i određenu nestabilnost, što je neodgovorno, rekao je ministar Lalovac.

Fokus politike Vlade sada je na tome kojim instrumentima i mehanizmima započeti gospodarski rast, izjavio je Lalovac koji je uvjeren da će Hrvatska uspjeti proračunski deficit svesti u zadane okvire do kraja 2016. godine. Da je Hrvatska započela s reformama koje bi trebale dovesti do smanjenja deficita, prepoznala je i Europska komisija u svojoj ocjeni programa reformi i plana konvergencije, ali i investitori koji su nedavno uložili u hrvatske državne obveznice, a koje je također više od deficita zanimalo ubrzavanje tih reformi te zašto Hrvatska ne raste i kada će započeti gospodarski rast, rekao je Lalovac te istaknuo da će njegov fokus biti isključivo na rashodovnoj strani.

Na prihodovnoj strani kada ostvarite određeni rast možete računati na pozitivne efekte, ali rashodovnu ćemo stranu pokušati postaviti pod kontrolu te postići da se primjerice dinamika određenih davanja, poput subvencija poljoprivrednicima ili zdravstvu, zna i do godinu dana unaprijed, da s njom budu upoznata i javnost, kako se ne bi stekli krivi zaključci da deficiti nisu pod kontrolom.

Ipak, fokus na rashodovnoj strani, tvrdi ministar financija, ne znači smanjenje plaća u državnom i javnom sektoru, socijalnih davanja ili mirovina.

Za plaće mjesečno dajemo 1,8 milijardi kuna, a za mirovine 3 milijarde kuna. To i socijalna davanja su na prioritetnoj listi i ide prvo na isplatu. No, postoje brojni drugi troškovi proračuna, koji će se staviti pod reviziju, poput nekih nabavki, subvencija ili financiranja nekih projekata. Ulaskom u EU proračun neće biti isti kao prije, jer za takve troškove novaca ima i u EU fondovima, istaknuo je Lalovac.