Obvezno razvrstavanje otpada - kazne do 300.000 kn

Od danas gradovi i općine građanima moraju omogućiti razvrstavanje sedam iskoristivih komponenti otpada - papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnoga i glomaznog otpada. Odvojeno prikupljanje dužni su osigurati na "zelenim otocima", u reciklažnim dvorištima i putem odvojenog skupljanja na kućnom pragu.

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode za inspekcijske poslove Goran Heffer izvijestio je da je dosad 71,6% jedinica lokalne samouprave počelo uvoditi elemente primarne selekcije. Poručio je da više nema odgađanja početka odvajanja otpada. Istaknuo je kako je u posljednjih godinu dana, otkako je prihvaćen novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom, 250 jedinca lokalne samouprave od njih 556 uvelo primarnu selekciju.

Nakon što su inspekcije proteklih tjedana obišle sve gradove i općine, procjenjujemo da se stanje drastično poboljšalo, poručio je Heffer. Do 2012. godine samo je 39,5% jedinica lokalne samouprave imalo neki oblik primarne selekcije.

Gradovi i općine koji nisu uveli odvajanje morat će dostaviti popis aktivnosti i planove koliko reciklažnih dvorišta, "zelenih otoka" i spremnika za otpad na javnim površinama i pred kućama građana namjeravaju postaviti. Od njih će se tražiti da u šest tjedana dostave precizne rokove i financijske planove za te aktivnosti.

Jedinice lokalne samouprave koje se ogluše na taj nalog snosit će sankcije - za pravnu osobu kazna je od 100.000 do 300.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 15.000 do 25.000 kuna, upozorio je Heffer.

Građani koji odvajaju otpad imat će manje račune jer se uvodi naplata po količini otpada, kaže Heffer, koji se nada da to neće biti jedini motiv za obavljanje primarne selekcije jer je to odavno uobičajeno u razvijenom svijetu.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 293 grada i općine sufinancirao je projekte primarne selekcije vrijedne gotovo 400 milijuna kuna. Sufinanciranje projekata uspostave reciklažnih dvorišta nastavit će se do listopada, a pripremu dokumentacije za to financira Fond.

Do sada se javilo 90 gradova i općina sa 102 projekta za reciklažna dvorišta, većinom za izradu projektne dokumentacije, rekla je v. d. načelnika Sektora za zaštitu okoliša Fonda Aleksandra Čilić.

Do kraja 2018. Hrvatska treba uspostaviti cjelovit sustav gospodarenja otpadom kako bi se mogla sanirati i zatvoriti sva odlagališta u zemlji te uspostaviti centri za gospodarenje otpadom. Također, cilj je da Hrvatska do 1. siječnja 2020. reciklira najmanje 50% komunalnog otpada.

U videoprilogu pogledajte gostovanje u emisiji Hrvatska uživo Gorana Heffera, pomoćnika ministra zaštite okoliša za inspekcijske poslove i Svena Müllera, direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.