Monetizacija autocesta potkraj godine - i referendum

Monetizacija autocesta trebala bi biti dovršena do kraja ove godine, a najkasnije u veljači iduće kada se očekuje i jednokratna isplata, doznaje se u Ministarstvu prometa pomorstva, prometa i infrastrukture, dok su sindikati najavili početak prikupljanja potpisa građana za raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta već za listopad.

Zainteresiranima za monetizaciju bit će, nakon što sredinom rujna bude dovršen, ponuđen nacrt koncesijskog ugovora s već poznatim parametrima (od 2,5 do 3 milijarde eura, ovisno o koncesijskom roku od 30 do 50 godina) na koji trebaju dati obvezujuće ponude u roku od 45 dana. Nakon toga se ulazi u pregovore s ponuditeljima u kojima se nastoje postići što bolji uvjeti i odabrati najpovoljniji. U Ministarstvu su zadovoljni iskazanim interesom s obzirom na to da se javilo više od tri interesenta i jer su svi izrazili spremnost nastaviti nadmetanje.

Na nacrtu ugovora radi tvrtka Shearman & Sterling, koja je angažirala odvjetničko društvo Hanžeković i partneri nakon što u Vladi nisu bili zadovoljni nacrtom koji je izradila odvjetnička kuća Wolf Theiss jer je na njega 10-ak primjedaba dalo i Državno odvjetništvo RH pa je s njima raskinut ugovor. Iz Ministarstva ističu kako dorada nacrta ugovora neće izazvati dodatan trošak.

Mogući dobitak 3 milijarde eura nije dovoljno za pokrivanje kreditnih obveza autocesta - koje iznose oko 4 milijarde eura. Ipak, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić nada se da će tim novcem vratiti veći dio kredita. 'Ni jedna kuna novaca koji će doći u državni proračun neće biti utrošena na državnu potrošnju. Bit će zatvoreni nepovoljni krediti HAC-a i drugi nepovoljni krediti države. A jedan dio kredita HAC-a će preuzeti samo Ministarstvo financija odnosno RH', kazao je ministar.

Jednokratnu uplatu koncesionara, kojom bi se mogao smanjiti javni dug za tri milijarde eura, u Vladi očekuju početkom iduće godine. Unatoč toj uplati javni dug će i dalje rasti, upozorava ekonomist Ljubo Jurčić koji monetizaciju smatra pogrešnom i skupom odlukom. Tvrdi kako država može 'jeftinije uzeti kredit s 3-4 posto kamata - do će monetizacija ići preko 10 posto'. Prođe li koncesija nesmetano, 60 lipa trošarine od svake litre goriva koju kupujemo trebalo bi ubuduće pristizati na račune dviju tvrtki: HŽ Infrastrukture te Hrvatskih cesta. Koncesionar će sam morati održavati autoceste, a dosadašnja hrvatska praksa pokazuje da su prvi potezi koncesionara povećanje cestarina.

Nezavisni cestarski sindikat najavio je početak prikupljanja potpisa građana za raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta za 10. listopada u svim gradovima i većim mjestima, rekao je predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić. Naveo je da su ankete već prije pokazale da je od 60 do 70 posto građana protiv koncesioniranja autocesta.

Prema Stanićevim riječima, zapravo se ne radi o monetizaciji javnog duga, nego o koncesiji nad autocestama jer se jedino koncesijom ne može monetizirati javni dug. Naime, za koncesiju ne možemo dobiti dovoljno novca da se pokrije dug i ne možemo monetizirati cijeli, nego samo dio duga. Stoga građanima želimo objasniti da se radi o koncesiji na najvjerojatnije rok od 50 godina, odnosno o prodaji na određeno vrijeme, rekao je Stanić.

Ne znamo još hoće li se u međuvremenu dogoditi određene promjene u zakonima ili možda čak i u Ustavu do tog vremena pa će naše pitanje biti prilagođeno trenutku kako bi bilo potpuno, 100 posto obvezujuće za Sabor i Vladu, istaknuo je Stanić.
Pojasnio je da će smisao pitanja biti da se građani izjasne jesu li suglasni da se autoceste mogu davati pod koncesiju ili prodavati bez suglasnosti građana putem referenduma.

Smatramo da za transakciju koju Vlada želi provesti mora pitati građane za suglasnost jer se ovdje ne radi o nekom hotelu, već o osnovnoj infrastrukturi i suverenitetu Republike Hrvatske. U praksi se pokazalo da su prvi potezi dosadašnjih koncesionara bili povećanje cestarina jer država ne bi mogla davati jamstva budućim koncesionarima budući da je to zabranjeno pravilima Europske unije. Stoga bi se prihodi koncesionara regulirali isključivo cijenom cestarine, rekao je Stanić.

Napomenuo je kako u prijedlozima savjetnika za koncesioniranje stoji da bi se ona mogla mijenjati tijekom godine pa bi mogla rasti u turističkoj sezoni što bi moglo smanjiti turistički promet i do 30 posto. Legitimno je pravo koncesionara da određuje cijenu cestarine u skladu sa svojom poslovnom politikom i maksimalizirati dobit. Stanić je podsjetio da su građani već izdvojili znatna sredstva za autoceste iz cijene goriva i cestarine i sada bi se dogodilo da ih ponovno plaćamo kroz daleko višu cestarinu što znači da bismo ih dva puta otplatili, a nikad ne bi bila naša što je apsurdno i apsolutno nedopustivo, naglasio je Stanić.