Porezna reforma: poslodavci spremni na isplatu većih plaća

Uoči prve sjednice Vlade nakon povratka s godišnjeg odmora - ministri su prvi put javno komentirali najavu porezne reforme koja bi omogućila veće plaće većini zaposlenih. Smatraju da će to potaknuti potrošnju građana, iako priznaju da bi to smanjilo prihode lokalne samouprave. Komentirali su i upozorenja da bi poslodavci mogli zlouporabiti novonastalu situaciju i te dodatne prihode zadržati za sebe.

Od 1. listopada kreće mini porezna reforma

Ako do reforme dođe, a najvjerojatnije hoće, ključno je da će se povećati plaće za više od milijun zaposlenih, a to znači i efekt za sve njihove obitelji. To je ključni efekt povećanja osobne potrošnje koji bi trebao dati impuls gospodarstvu, poručio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Osvrnuvši se i na problem proračuna lokalne samouprave, Grčić je istaknuo da bi takve porezne promjene dijelom išle na njezin teret, no da Vlada priprema i mjere kojima bi se to kompenziralo. To dijelom ide na teret lokalne samouprave u dijelu u kojem ona participira u prihodima od poreza na dohodak. No imamo spremne mjere kojima će se taj gubitak dijelom kompenzirati. No, o tom, potom. Kad ćemo imati cijeli model, predsjednik Vlade će ga i prezentirati javnosti, zaključio je Grčić.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je kako je siguran da će veliki dio građana osjetiti rasterećenje, jer rade u većim firmama koje imaju kolektivne ugovore. Mislim da će svi pošteni poslodavci iskoristiti mogućnost da im radnici budu zadovoljniji. Vlada je odlučila napraviti iskorak da se ljude porezno rastereti i da se prvi put nakon dugo vremena, rekao bih 6-7 godina, ide u porezno rasterećenje rada, da se otvori mogućnost ljudima da više zarade i povećaju potrošnju, rekao je Maras. On ne smatra da je riječ o potpunom zaokretu u odnosu na politiku Slavka Linića i Vlade. Kako je kazao, dio manjka poreznih prihoda nadoknadit će se dodatnim prihodima kroz veći PDV (zbog veće potrošnje), a jedan dio manjka racionalizacijama troškova. Što se tiče ukidanja olakšica za reinvestiranu dobit, o čemu se također špekulira u medijima u sklopu poreznih izmjena, ministar Maras je rekao da će to biti u sklopu mjera za proračun za 2015.

HNS podržava porezne izmjene

Hrvatska narodna stranka (HNS) podržava najavljene izmjene poreza na dohodak, jer je to izravni doprinos pozitivnoj investicijskoj klimi u zemlji, kazala je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nakon sjednice Vlade. Postoje nagovještaji i dodatne mjere vezane na oporezivanje reinvestirane dobiti, oko toga još moramo vidjeti analize, dodala je. Istaknula je i da se rupe u proračunu puno bolje 'krpaju' stimuliranjem investicijske klime, većim brojem tvrtki i većim brojem investitora, nego uvođenjem visokih nameta. Na pitanje hoće li porezne izmjene stupiti već ove godine na snagu, Pusić je odgovorila da će se to još vidjeti. Mislim da je to nešto što je moguće napraviti od 1. siječnja sljedeće godine, ali Ministarstvo financija će podastrijet analizu i temeljem toga ćemo donijeti odluke, zaključila je Pusić.

'Porezno rasterećenje dobrodošlo, ali ne vodi napretku'

Svako porezno rasterećenje građana je dobro došlo, ali ovo sada najvjerojatnije neće dovesti do povećanja potrošnje, niti otvaranja radnih mjesta pa ni napretka hrvatskog gospodarstva, za što treba cjelovita ekonomska politika, a ne manja porezna reforma, ocjena je saborskog zastupnika HDZ-a Domagoja Miloševića. O potrebi poreznog rasterećenja građana i poslodavaca u HDZ-u govorimo zadnje tri godine, a ovo što sada pokušava aktualna vlada nije dovoljno, njezina vjerodostojnost nakon tri godine je masakr hrvatskog gospodarstva, posebno privatnog sektora, izjavio je Milošević, koji je u bivšoj, HDZ-ovoj Vladi bio potpredsjednik za investicije.

HURS neoporezivu osnovicu podići na razinu minimalne plaće

Hrvatska udruga radničkih sindikata podupire najavljenu promjenu poreza na dohodak kojim bi se povećao neoporezivi dio plaće. No u otvorenom pismu Vladi ističe da bi neoporezivu osnovicu trebalo podići na razinu minimalne plaće koja je sada tri tisuće 17 kuna. Podsjeća i kako više od petine građana živi s primanjima ispod praga siromaštva, to jest s manje od dvije tisuće kuna, a da trećina građana živi u riziku od siromaštva. HURS Vladu poziva da u promjeni poreza na dohodak bude brza, kao što je bila na početku mandata kad je povećala stopu PDV-a.

Istodobno, poslodavci tvrde kako nema nikakvih zapreka da, ako Vlada donese odluku o manjim porezima u rujnu, građani to ne osjete na svojim primanjima već od 1. listopada. Ipak, 'ono što nas razočarava je da porezna reforma na plaćama, koja je pozitivna, se opet kompenzira iz privatnog sektora, koji je već toliko dao i koji više nema prostora za davanje i plaćanje novih poreza', izjavio je direktor HUP-a Davor Majetić.