Punjenje proračuna - od manjih plaća do prodaje državljanstva

Zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak, trebale bi se povećati plaće. No u Vladi razmišljaju i kako pokrpati proračunske rupe pa su u potrazi za svakom kunom. Već se danima spekulira o smanjenju plaća u javnom sektoru, a najnovije je i da će prodavati državljanstva stranim investitorima.

Premijer Zoran Milanović je prvi put komentirao poreznu reformu. Kazao je da izračuni još nisu gotovi, ali da se porezni pritisak mora premjestiti sa srednjeg sloja. Nada se kako Vladu nitko neće optužiti za pogodovanje bogatima, jer osobe koje imaju nešto veće plaće - nisu bogate. 'Činjenica je da imamo najveću poreznu stopu od 40 posto koju počinjemo primjenjivati vrlo nisko, na ljude koji su malo solidniji srednji sloj. Tko ima 1200 eura neto, odmah plaća poreznu stopu od 40 posto. Takvu poreznu stopu od bivših socijalističkih država nitko nema. Mi ćemo je zadržati, ali će se primjenjivati na veća primanja, na primjer iznad 14 tisuća kuna, no, točni izračuni na koja primanja još nisu gotovi', kazao je premijer.

Milanović smatra da Hrvatska ima nerazrađen porezni sustav, zbog čega se želi srednjem sloju omogućiti da im u plaći ostane više novca, 'koji će oni trošiti i od čega će i država imati koristi'. Dodao je kako i dalje ostaje otvoreno pitanje 'onih koji imaju puno, koji su bogati i trebali bi pridonositi više', ocijenivši da bogati u pravilu ne žive od plaće, nego od kapitalne dobiti ili kamata, na što se u Hrvatskoj još uvijek ne plaća porez.

Na pitanje hoće li se omogućiti prodaja hrvatskih putovnica stranim investitorima i je li to mamac za sumnjivi kapital, Milanović je rekao da sumnja u kapital postoji svugdje, da je, primjerice, londonski City krcat ljudima koji su zaradili milijarde u Rusiji i u sličnim državama te su bez problema dobivali britansko državljanstvo i nitko ih nije pitao odakle im taj novac. O samoj ideji, ali i iznosu koliko bi vrijedila naša putovnica još se raspravlja.

Na pitanje hoće li se rupa koja nastane smanjenjem poreza kompenzirati rezanjem plaća ili otpuštanjima u javnom sektoru premijer je odgovorio: 'Ne. Odakle to pitanje?' Od izračuna prema kojima se na plaće u javnom sektoru troši 31 milijarda kuna godišnje, što je za državne financije sve veći teret. A ministar financija Boris Lalovac prije nekoliko je dana kazao kako će se sustav plaća preispitati, ali da neće biti linearnog smanjivanja plaća.

Ne bi zadiranje u prava zaposlenih u javnom sektoru začudilo sindikate, jer kažu, takva se praksa redovito ponavlja. 'Smanjuju materijalna prava, smanjuju plaće, najavljuju otpuštanja fantomskog viška ljudi, a da zapravo nitko ne zna koliko ih točno treba i na kojim su poslovima viškovi. Svaka politička garnitura zaposli svoje ljude', izjavio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.