U plaće se neće dirati, ali u dodatke... - sindikati na nogama

Ministri u Vladi slažu se da treba uvesti reda u sustav dodataka na plaće u državnim i javnim službama budući da je centralni obračun plaća (COP) pokazao kako je broj dodataka veći od 300, a više pojednosti znat će se nakon rebalansa proračuna, najavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Nije htio odgovoriti na pitanje kolike uštede očekuje, kazavši kako će se više znati nakon rebalansa proračuna. U plaće i mirovine se generalno ne dira - to je poruka, a sve druge stavke su u procesu preispitavanja. Ali ne mogu vam ništa više reći dok prijedlog rebalansa ne bude vani, rekao je Grčić.

Najveću plaću imaju liječnici, Milanović na 94. mjestu
Da su dodaci na plaće u javnoj upravi znatni te da nisu ujednačeni slaže se i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras koji drži da se na toj stavci može uštedjeti milijardu kuna. To znači, objašnjava Maras, da ne može negdje za isti posao netko imati dodatak 40 posto, a netko 15 posto.

Upitan može li se to pitanje riješiti s obzirom na kolektivne ugovore čija je promjena dugotrajan posao, Maras odvraća kako se sve može riješiti.

Ministar uprave Arsen Bauk također drži da COP može pomoći u sustavu isplate plaća, a vezano uz pitanje kolektivnih ugovora kojima su ti dodaci regulirani kaže da se oni pravno mogu lako raskinuti. U njegovu ministarstvu, kazao je, plaće državnih službenika ne odskaču ni po čemu.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar smatra da nije problem u broju dodataka koji se isplaćuju na plaće, nego je problem iznos novca koji se za to troši.

Vlada prihvatila mjere za provedbu fiskalnog pravila  

Podaci iz COP-a pokazuju da najveće plaće imaju liječnici, a ministar zdravlja Siniša Varga novinarima je kazao kako je riječ o nekolici liječnika u Zagrebu koji rade na transplantacijskom programu i koji su na raspolaganju 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Na primjedbu da se ne radi samo o nekolicini liječnika već da visoke plaće imaju i liječnici u županijskim bolnicama, te da si "bildaju" plaće na pripravnostima i dežurstvima, Varga odgovara kako to ne bi nazvao "bildanjem", već pravom koje proizlazi iz kolektivnog ugovora.

Problem je što su dežurstva i pripravnost pojačani po pojedincima jer nedostaje kadrova, pogotovo u županijskim bolnicama. Onog trenutka kad budemo imali više liječnika, imat ćemo i plaćanje po vrednovanju, po izvršenju, i vjerujem da će doći do pravednije raspodjele novca i plaća u sustavu zdravstva, rekao je Varga.


Sindikati protiv rezanja dodataka na plaće

Sindikati su unaprijed odbacili Vladinu najavu da bi se kroz uvođenje reda u sustav dodataka na plaće moglo smanjiti masu za plaće u javnim i državnim službama.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da Vlada već neko vrijeme priprema teren za rezanje prava zaposlenih u javnom sektoru i govori o viškovima koje nitko nije utvrdio. Stječe se dojam da u javnom sektoru rade sami paraziti kojih je previše, ništa ne rade, a primaju goleme plaće i dodatke. Istina je, međutim, drugačija. Veliki dio zaposlenih prima plaće koje ne dosežu ni prosječnu plaću od 5.500 kuna, pa se upravo kroz dodatke uspjelo postići da budu koliko-toliko pristojne, kaže Sever.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić naglasio je kako je kroz šest godina ekonomske krize cijena rada u javnim i državnim službama pala za 20 posto.

Gdje je granica za odricanja zaposlenih u javnom sektoru, pita Ribić koji tvrdi da su javni i državni službenici već dali dovoljan doprinos izlasku iz krize. Očito nešto nije u redu s ekonomskom politikom koja se oslanja na rezanja, a ne daje rezultate, rekao je. Smatra da problem nisu javne i državne službe, u kojima nema dovoljno ljudi, već javna poduzeća i lokalna uprava, gdje postoji značajan višak zaposlenih, a glavni su uzrok nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Čelnik Sindikata državnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša podsjeća da su njegovim članovima ove godine već ukinuti dodaci od 4,8 i 10% na godine staža, pa ne vidi prostora za daljnje smanjenje. Preostali dodaci odnose se na posebne uvjete rada koje primaju policajci, inspektori i zatvorski službenici. Ti dodaci nisu definirani kolektivnim ugovorom, već Vladinom uredbom, pa se mogu ukinuti bez izmjena ugovora. Pleša zasad nije htio govoriti o mogućnosti štrajka ako Vlada ukine te dodatke, rekavši da će pričekati daljnji razvoj situacije.

Iz prosvjetnih sindikata poručuju da nisu spremni na bilo kakvo smanjenje plaća. Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec tvrdi da se u sustavu srednjeg školstva više nema što rezati i podsjeća da su kolektivni ugovor potpisali u svibnju, otkad se gospodarski uvjeti nisu značajno promijenili.

Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja napominje da su kolektivni ugovor potpisali u travnju i ističe da učitelji nisu spremni ni na kakve ustupke na račun svojih ionako preniskih plaća.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek kaže da je nedavno Ministarstvo zdravlja predložilo početak pregovora o izmjenama kolektivnog ugovora kojima bi se ukinuli dodaci od 4, 8 i 10%, bez kojih su ostali svi u javnim i državnim službama osim zaposlenih u zdravstvu.

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Hrvatske Ozren Matijašević priznaje da je trošak javnog sektora već dugo neodrživ za hrvatsko gospodarstvo, ali smatra da je Vladino derogiranje socijalnog dijaloga pogrešno.