Četrdeset godina od strašne nesreće na Glavnom kolodvoru

Četrdeset je godina otkako se na zagrebačkom Glavnom kolodvoru dogodila najveća željeznička nesreća u Hrvatskoj u kojoj je, prema podacima Hrvatskih željeznica, poginulo 167 ljudi, ne računajući mrtve koji do danas nisu identificirani.

U povodu godišnjice te velike željezničke nesreće koja se 30. kolovoza 1974. dogodila na zagrebačkome Glavnom kolodvoru i u znak sjećanja na poginule putnike jučer su čelnici HŽ-ove Infrastrukture, Carga i Putničkog prijevoza položili vijenac i zapalili svijeće na spomen-grobnici žrtava nesreće na Mirogoju.

Međunarodni vlak koji je vozio iz Atene preko Zagreba do Dortmunda zbog prevelike brzine te se kobne večeri nije uspio zadržati na tračnicama u zavoju ispred Glavnog kolodvora.

Vlak je u zavoj ušao brzinom od oko 100 kilometara na sat, iako je dopuštena brzina bila dvostruko manja, što je izazvalo oštećenja na vagonima i uzrokovalo njihovo prevrtanje.

Vagoni s poginulima i ozlijeđenima ostali su razasuti i prevrnuti po čitavome kolodvorskom području, stvarajući strašan prizor.

Poginuli su pokopani u zajedničku grobnicu na Mirogoju koja je nakon 40 godina pretrpjela mnoga oštećenja pa je HŽ Infrastruktura raspisala natječaj za projekt obnove spomen-grobnice žrtava te željezničke nesreće.

Očekuje se da će obnova početi ove jesni, i to u skladu s odobrenjem Ministarstva kulture i rješenjem Gradskog zavoda za zaštitu spomenika i prirode jer je pod njihovom ingerencijom. Spomen-grobnica izvedena je prema internome projektu, s prostornom skulpturom akademskog kipara Vojina Bakića.

Odgovornost za nesreću, koju je s težim i lakšim ozljedama preživjelo 90 putnika, snosili su strojovođa, osuđen na 15 godina zatvora, i pomoćnik strojovođe, osuđen na osam godina.

Istragom je utvrđeno da su strojovođa i njegov pomoćnik dotad ukupno radili 45 sati. Danas, prema Pravilniku o radnom vremenu, radno vrijeme strojovođe koji upravlja putničkim vlakom u jednoj smjeni ne smije trajati dulje od 10 sati, a neprekidno u jednoj smjeni dulje od šest sati, navodi HŽ Infrastruktura.

Lokomotiva kobnoga vlaka nije bila znatnije oštećena u nesreći te se poslije koristila u redovitome željezničkom prometu, a danas se nalazi u fundusu Hrvatskoga željezničkog muzeja u Zagrebu.