Arheolozi vinkovačkog muzeja pronašli prve grobove sopotske kulture

Arheolozi Gradskog muzeja Vinkovci tri kilometra jugoistočno od eponimnog lokaliteta Sopot, na lokaciji Blato nedaleko odorinaca, posljednja dva mjeseca istražuju naselje iz mlađega kamenog doba okvirno datirano između 5000 i 4000 godina prije Krista, odnosno u sopotsku kulturu. Na današnjem predstavljanju rezultata iskapanja potvrdili su da su prvi put pronađeni grobovi iz vremena sopotske kulture.

Poznato je da u dosadašnjim istraživanjima sopotske kulture nisu pronađeni grobovi, no na ovome lokalitetu pronađena su tri, grobovi dviju odraslih osoba i grob djeteta starog između dvije i četiri godine, pokopanog u skvrčenom položaju, na lijevome boku, položenog u manju jamu, istaknula je voditeljica arheoloških istraživanja Maja Krznarić-Škrivanko. Dodala je da se takvi ukopi povezuju s ritualom osnutka naselja.

Pronađene kosti slat će se na analize te će se dobiti odgovor je li riječ o prirodnoj ili nasilnoj smrti.

Na oko 2500 četvornih metara na kojima je provedeno iskapanje pronađena je velika zemunica površine oko 200 četvornih metara te oko nje niz manjih, rekla je arheologinja Krznarić-Škrivanko. Objasnila je da su zemunice nastajale iskapanjem rupe u zemlji koja bi se natkrivala šatorskim krovom od grana, a krov prekrivao slamom, kožom i drugim materijalima.

Između velike i manjih zemunica pronađene su brojne jame, i otpadne i one koje su služile za vađenje gline. U više jama pronađene su lubanje goveda s rogovima, koje se povezuju s kultom plodnosti. Takve lubanje obično bi se stavljale na ulaz u nastambu.

Arheologinja Krznarić-Škrivanko objasnila je da je naselje nastajalo u duljem razdoblju, kada bi jedno propadalo zbog podzemnih voda ili nečeg drugog, stanovnici bi se pomaknuli stotinjak metara dalje, a napušteno naselje je služilo kao smetlište te su zemunice i jame ispunjavane otpadcima.

Pronađeno je mnogo keramičkih ulomaka, koštanog, kamenog i glinenog alata, dakle inventar kamenodobnog sela, rekla je Krznarić-Škrivanko te dodala da su u dnu jedne od jama pronađene tri potpuno očuvane posude. Riječ je o posudama koje pripadaju tipičnoj sopotskoj keramici, rađenoj rukom, crne boje zbog pečenja bez kisika i sjajne površine.

Na temelju istraživanja eponimnog lokaliteta Siopot arheologinja Krznarić-Škrivanko, kojoj su u istraživanju pomogli arheolozi Hrvoje Vulić i Anita Rapan Papeša, rekonstruirala je i način života u otkrivenom naselju. Ono je bilo okruženo poljima na kojima su se uzgajale četiri vrste pšenice, ječam, lan, proso, leća, grah i grašak. Sopoćani su imali i vrtove s ljekovitim biljem, posebno drijenkom i bazgom, a uzgajali su svinje, goveda, ovce i koze. Od divljih životinja ondašnje šume krile su, uz današnju faunu, i medvjede i vukove.