Tipičan primjer hrvatskog fatalizma - Krleža onda i sad

Cijeli svijet obilježava sto godina od početka Prvoga svjetskog rata, pa i onaj kazališni. U tom duhu u kazalištu Gavella sinoć je premijerno izvedena predstava "Hrvatski bog Mars" Miroslava Krleže, koja spaja dvije epohe - onu Krležinu i ovu našu.

Dramska linija uprizorenih Krležinih novela kreće se regresijom. Glavnu junak Vid Trdak, odnosno Ivan, iz Zagreba putuje u Prvi svjetski rat i podvrgnut je psihoterapiji. Krleža manje govori o ratu, a više o sudbini maloga čovjeka koji je surovo i mimo svoje volje gurnut u ratnu klaonicu, biva prevaren i nesretno završava.

Tipičan je to primjer hrvatskog fatalizma, koji na neki način aktivira i aktualizira događaje i na širim prostorima, jer imperijalistički ratovi vode se u svijetu i danas, samo u drugačijem obliku.

Kazališna kritičarka Gordan Ostović ističe važnost početne ideje predstave - da se psihoanalizom povežu prošlost i sadašnjost. Međutim, kako je predstava krenula, tako se pokazala redateljska i dramaturška nemoć pri realizaciji. To je dovelo do priličnog kaosa čije su kolateralne žrtve Krleža i ansambl, rekla je Ostović.

Pogledajte videoprilog!