Zemlja će kritični temperaturni prag dosegnuti već za 30 godina

Emisija stakleničkih plinova raste tolikom brzinom da će Zemlja dosegnuti kritični atmosferski temperaturni prag već za 30 godina, pokazali su rezultati triju znanstvenih istraživanja objavljeni u nedjelju uoči početka UN-ova summita o klimi, koji organizira glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, kako bi se istaknula hitna potreba novoga globalnog sporazuma o klimi.

Emisija ugljičnog dioksida koja je rezultat izgaranja fosilnih goriva i proizvodnje cementa porasla je za 2,3 posto u 2013. na rekordnih 36 milijarda tona godišnje, prema godišnjoj analizi trendova koje je proveo Global Carbon Project. To znači da je svijet na putu da potroši kvotu od 1,2 trilijuna tona emisije za oko 30 godina, smatraju znanstvenici Robbi Andrew i Glen Peters iz Centra za klimu u svijetu i istraživanja okoliša (CICERO) u Oslu. Rezultate tih istraživanja objavio je časopis Nature. Ako se ta kvota premaši, temperatura na Zemlji vjerojatno će se povećati za više od dva Celzijeva stupnja iznad one zabilježene u predindustrijsko vrijeme. U tom slučaju Zemlja je suočena s opasnošću drastičnog porasta razine mora i smrtonosnih suša, kažu klimatološki stručnjaci.

UN-ov međuvladin odbor za klimatske promjene (IPCC) kaže da je svijet suočen s opasnošću porasta temperature do kraja ovog stoljeća za 4 stupnja u odnosu na predindustrijske razine ako se ne poduzmu akcije. Globalno je nužno održivo i dosad nezabilježeno smanjenje emisije od oko sedam posto godišnje kako bi uopće postojali izgledi za zadržavanje unutar granica kvota, ocjenjuje Peters.

Kina je najveći svjetski 'proizvođač' ugljičnog dioksida s udjelom od 27,7 posto u ukupnoj emisiji u 2013., nakon toga slijedi SAD s 14,4 posto, prema časopisu Nature Geoscience. Sljedeća je Europska unija s 9,6 posto i Indija sa 6,6 posto.
Područje EU-a jedno je od rijetkih gdje se emisija smanjila u 2013. za 1,8 posto zbog ekonomske krize, pokazalo je istraživanje.

Znanstvenici ističu da sada ne postoje neka ohrabrujuća rješenja problema. Kombinacija korištenja biogoriva i vezanja ugljika te njegova skladištenja mogla bi pomoći u uklanjanju ugljičnog dioksida iz atmosfere kako bi se reducirala emisija, napisali su autori u komentaru u časopisu Nature Climate Change. No vjerodostojnost toga rješenja kao opcije za ublažavanje klimatskih promjena nije potvrđena i raširena primjena u scenarijima stabiliziranja klime mogla bi postati opasno zavaravanje. Fizičko ograničenje biogoriva ono je što može negativno utjecati na osiguranje hrane i bioraznolikost, kažu autori.

Postoje i fizička ograničenja ideje o vezanju i skladištenju velikih količina ugljika zbog neizvjesne raspoloživosti sigurnog dugoročnog kapaciteta za skladištenje ugljika. Uzgoj algi i njihovo hranjenje uskladištenim emisijama ugljičnog dioksida također je nesiguran put jer nije poznato kako bi oceani na takve zahvate odgovorili.