"Žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu ne smiju više čekati"

Hrvatski sabor zasjedanje je nastavio raspravom o Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu prema kojemu bi žrtve trebale ostvariti pravo na psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, besplatnu pravnu pomoć, rehabilitaciju i pravo na novčanu naknadu.

Žrtve ne smiju više čekati, ovo je zakon srca, poštovanja i priznanja patnje, rekao je u Hrvatskom saboru ministar branitelja Predrag Matić predstavljajući zastupnicima Vladin prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.

Tim se zakonom definira seksualno nasilje u Domovinskom ratu, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. godine do 30. lipnja 1996. godine na području Republike Hrvatske ili tijekom zatočeništva u neprijateljskom logoru ili zatvoru izvan područja Hrvatske, uređuju prava žrtava seksualnog nasilja te postupak za ostvarivanje tih prava. Zakon za žrtve predviđa ukupno devet prava - od psihosocijalne i zdravstvene pomoći do novčane naknade i smještaja u veteranske centre.

No, pitanje naknada žrtvama tek bi se uredilo posebnim zakonom, koji bi se donio u roku od godinu dana od donošenja predloženog. Novac bi se osigurao iz posebne fondacije odnosno sredstva iz državnog proračuna i donacija. Zahtjevi za stjecanje statusa i ostvarivanje prava žrtve podnosili bi se u roku od pet godina od dana stupanja na snagu predloženog zakona.

Aktualna Vlada prva je Vlada koja se uhvatila u koštac sa ovom teškom i zahtjevnom materijom, naglasio je ministar Matić, podsjetivši kako su od početka agresije na Hrvatsku prošle 23 godine i da pitanje obeštećenja žrtvama seksualnog nasilja nije bilo uređeno.

Matić je, odgovarajući na oporbene prozivke, poručio da zakon ne izjednačava počinitelja i žrtve. Najavio je da će se pokušati naći 'sretnija formulacija' mogućih počinitelja, odnosno članka 4. koji kaže da su počinitelji zločina sve vojske koje su sudjelovale u Domovinskom ratu, da seksualno nasilje može biti počinjeno o strane pripadnika vojnih ili paravojnih postrojba neprijateljske vojske ili oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske.

U Domovinskom ratu je sudjelovala samo jedna legitimna vojska, poručio je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker.

Đurđica Sumrak (HDZ) od ministra traži da se navedu svi agresori na Hrvatsku, poručuje da je to nužno zbog žrtava i čistoće Domovinskog rata. Oporba ministra proziva zbog nakane da se pitanje naknade žrtavama uredi posebnim zakononom, a da se novac osigura iz fondacije koja bi sredstva dobivala iz državnog proračuna i donacija.

Sredstva su izuzetno bitna, moraju biti stalna i osigurana u proračunu, ne mogu ovisiti o donacijama, naglašava Vesna Škare Ožbolt (DC). Poručuje i da nije jasan rok od pet godina u kojem bi se mogli podnositi zahtjevi za naknadu. Silovanje u ratu je ratni zločin i ne može se ograničiti bilo kakvim rokovima, poručila je Škare Ožbolt.

Ministar Matić istaknuo je kako Vlada želi da novčana naknada bude dostojna i dostojanstvena, te se ne želi zalijetati prije nego bude imala stvarnu brojku. Prema istraživanjima Filozofskog fakulteta, riječ je o brojci do 2.500 žrtava, naveo je ministar.

Uoči početka saborske rasprave, članice Udruge žena u Domovinskom ratu dijelile su zastupnicima knjige i film sa svjedočanstvima žrtava silovanja. Od zastupnika očekuju da u zakon interveniraju amandmanima koji bi omogućili obeštećenje, rekla je predsjednica Udruge Marija Slišković.

Radi se o teškom ratnom zločinu i mislim da zastupnici danas mogu uložiti amandmane koji će ispraviti loše odredbe, rekla je Slišković, upozoravajući da zakon novčane naknade predviđa tek nekim budućim zakonom i fondom. Ovdje se radi o ratnom zločinu, dakle ratu nad državom, prema tome sve žrtve trebaju dobiti obeštećenja iz državnog proračuna, a ne iz nekih fondacija koje su nesigurne, koje su neosnovane i koje tek treba osnivati, rekla je Slišković, ističući da je njihov prijedlog obeštećenje od 150 tisuća kuna za svaku žrtvu i renta od 2500 kuna.

Pritom je podsjetila da Bosna i Hercegovina žrtvama silovanja isplaćuje 2200 kuna. Na novinarsko pitanje o kojem se broju žrtava radi, Marija Slišković odgovara: Istraživanja su smiješna. Državno odvjetništvo govori o brojci nekakvog istraživanja od 59 slučajeva silovanja, a s druge strane imamo informacije koje govore o 200 do 240 djece rođene iz silovanja.