U Zagrebu gostovao Miloš Urban

Književna manifestacija Europea u Dvorištu ugostila je u četvrtak navečer u Zagrebu češkog romanopisca Miloša Urbana, kojega mediji i kritika hvale kao vještog i pametnog književnog erudita te ga nazivaju "češkim Umbertom Ecom".

Prag je oduvijek bio grad legendi koje svoje podrijetlo imaju u srednjovjekovnoj mitologiji. No, mnogi će danas reći da je onaj magični Prag danas nestao, da ga više nema, da Česi imaju posve drugih problema te da su često citirani mitovi svedeni na turistički kič i slike Franza Kafke otisnute na suvenirima. I ne griješe puno oni koji tako kažu. No, i danas postoje autori koji dokazuju da te praške legende još žive i nude nadahnuće za pisanje. Jedan je od njih Miloš Urban koji  boravi u Zagrebu u organizaciji Naklade Ljevak i Vijeća češke nacionalne manjine grada Zagreba i predstavlja svoj roman „Lord Mord –Triler o Pragu“ u prijevodu Renate Kuchar.

Miloša Urbana zovu predvodnikom „novog vala” češke književnosti. Svojim višestruko nagrađivanim i na razne jezike prevođenim opusom zaslužio je status miljenika kritike i publike koja ga je nazvala „crnim vitezom“ češke književnosti. Prozvali su ga i češkim odgovorom na Umberta Eca. Rođen godine 1967., debitirao je 1988. romanom „Posljednja točka na rukopisu“, a već sljedeće godine, nakon objavljivanja romana „Sedam crkava“, postao je književna zvijezda osobito među mlađim čitateljstvom.

Godine 2001. Urbanu je objavljen roman „Zloduh“, nagrađen uglednom češkom književnom nagradom Magnesia Litera, 2003. godine roman „Sjena katedrale“, nazvan „božanstvenom kriminalističkom komedijom“, a 2005. „Santinijev jezik“, labavo povezan s romanima „Sedam crkava“ i „Sjena katedrale“, kojim je pokazao da pripada onom najboljem što češka književnost može ponuditi svijetu.

"Lord Mord" egzistencijalistički je triler protkan bulgakovljevskim elementima fantastike i groteske. Priča je to o Pragu s kraja 19. stoljeća, u vrijeme kad je Češka dio Austro-Ugarskoga carstva, a njezin glavni grad poprište socijalnih i političkih nemira predvođenih češkim domoljubima koji sve otvorenije izražavaju težnju prema neovisnosti.

Austrijske vlasti na ulične prosvjede reagiraju uvođenjem policijskog sata i infiltriranjem pripadnika austrijske tajne policije u redove čeških domoljuba. Uz to, središte Praga trebalo bi biti podvrgnuto temeljitom preuređenju, što bi kao posljedicu imalo rušenje popularne židovske četvrti s njezinim boemskim noćnim životom i opuštenom hedonističkom atmosferom koju narušava serija ubojstava.

Urban se dotiče različitih i danas aktualnih tema, poput pokvarenosti političara, položaja Židova, uloge tajne policije, a postavlja i važno pitanje o visokoj cijeni koja često mora biti plaćena za uvođenje takozvanog progresa.