Izložba "Black Garden" Ive Prančiča otvorena u MUO-u

Izložba Black Garden Ive Prančiča s novim slikama tog istaknutog slovenskog umjetnika otvorena je u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu.

Izloženo je dvadesetak ulja na platnu bez naslova u različitim formatima, od manjih 40x40 centimetara do onih koji dosežu i šest metara. Riječ je o monumentalnim platnima koja je likovni kritičar Tonko Maroević u nedavno objavljenom zapisu za Prančičevu monografiju nazvao vrhuncem njegove umjetnosti.

Ivo Prančič nije nepoznat hrvatskoj publici, izlagao je više puta u galeriji Forum, legendarnoj Arteriji, Sebastianu i na brojnim skupnim izložbama, a o njegovu su radu pisali mnogi hrvatski kritičari, rekao je ravnatelj MUO-a i autor izložbe Miroslav Gašparović.

On je slikar s 'velikim s', za njega je slikarstvo vokacija i život, živimo u vremenu propitivanja smislenosti slikarstva, no za Prančića to nije problem, istaknuo je Gašparović, dodavši da je njegovo slikarstvo moćno čak i u malim formatima, kada poput vulkanske erupcije komunicira s promatračem.

Prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme u svoje kompozicije, i dalje karakterizirane snažnom gestualnošću, Prančič uvodi motiv kruga, kružnice koja funkcionira kao kontrapunkt eruptivnoj snazi geste, ali i kao emanacija savršenog oblika, reda kojemu su težili i renesansni umjetnici.

Izložba Black Garden otvorena je do 16. studenoga.

Ivo Prančič (1955., Ljubljana) diplomirao je na odjelu za slikarstvo ljubljanske Akademije likovnih umjetnosti, u klasi profesora Gustava Gnamuša. Studijski je boravio u Italiji i Francuskoj, a 1991. je na Majskom salonu dobio nagradu Saveza društava slovenskih likovnih umjetnika. Među ostalim, dobitnik je nagrade na izložbu Mini Prix Lucas, nagrade grada Dubrovnika, nagrade Prešernove zaklade te stipendiju Pollock-Krasner Fondacije i slovenskog Ministarstva za kulturu. U posljednjih tridesetak godina imao je šezdesetak samostalnih izložbi i brojne skupne.

Izložba Prančičevih slika u Zagrebu nastavak je suradnje hrvatskih i slovenskih muzeja i jedna u nizu razmjena s Cankarjevim domom iz Ljubljane koja je počela potkraj prošle godine izložbom Vatroslava Kuliša u Ljubljani.