Nastavljeno suđenje Perkoviću i Mustaču

Drugi dan suđenja bivšim pripadnicima jugoslavenske i hrvatske tajne službe Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću pred Višim pokrajinskim sudom u Muenchenu započeo je zahtjevom obrane Josipa Perkovića da državno odvjetništvo dostavi sve spise.

Suđenje Perkoviću i Mustaču - burno u sudnici i izvan nje!

Obrana zapravo traži presudu sa suđenja Vinku Sindičiću iz 2000. iz koje je navodno vidljivo da je Sindičić radio za njemačku tajnu službu. Perkovićev odvjetnik Richard Beyer traži i da tužiteljstvo objasni koji svjedoci su bili u kontaktu s tajnim službama u Njemačkoj i jesu li od tih službi primali novac.

Obrana navodno raspolaže s dokazima da se Sindičić početkom sedamdesetih nalazio na platnoj listi BND-a i da je u jednom procesu svjedočio po uputama njemačkih obavještajaca. To je u petak usmenim putem htio iznijeti i Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo, ali ga je sudac prekinuo uz obrazloženje da to nije po sudskom protokolu te obrani naložio da zahtjev dostavi u pismenom obliku.

Suđenje je nakon toga nastavljeno čitanjem presude Krunoslavu Pratesu iz 2008., u kojoj je on osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog sudioništva u ubojstvu Stjepana Đurekovića.

Nakon detaljnog uvida u Pratesov životopis, u presudi se navodi na koji je način došlo do susreta s Josipom Perkovićem koji je Pratesu, koji je bio aktivan na hrvatskoj emigrantskoj sceni, sedamdesetih godina pristupio s prijedlogom da za Službu državne sigurnosti izvješćuje o stanju na hrvatskoj emigrantskoj sceni, posebice okupljenoj oko Hrvatskog narodnog odbora.

Prates je pred sudom naveo da mu je Perković prijetio ne pristane li na suradnju.

U presudi se spominju i motivi Đurekovićeva ubojstva. Oni, kako zaključuje presuda, dolaze iz tadašnjeg samog političkog vrha SFRJ. Točnije, od člana Predsjedništva Mike Špiljka. Njegov sin Vanja navodno je bio uključen u malverzacije devizama u naftnoj kompaniji Ina, u što je bio upućen i Đureković, koji je kao i Vanja Šiljak obavljao visoke dužnosti u Ini početkom osamdesetih.

Nakon što su istražni organi iz Beograda pokrenuli istragu zbog sumnje u pronevjeru u Ini, Špiljak je shvatio da bi istraga protiv njegova sina mogla naškoditi i njegovoj političkoj karijeri te se, kako se navodi u presudi, obratio tadašnjem visokom dužnosniku u Centralnom komitetu SKH Juri Biliću sa zahtjevom da se Đureković likvidira.

Bilić je to, prema navodima, odbio smatrajući da se Đurekovića ne može samo tako likvidirati u domovini nego da Đurekovića, koji je još od početka sedamdesetih slovio kao hrvatski nacionalist, treba prijetnjama otjerati u emigraciju gdje bi se to, pod optužbom da radi protiv SFRJ, moglo učiniti lakše. Bilić se obratio tadašnjem voditelju Hrvatskog SDS-a Zdravku Mustaču koji se opet obratio Josipu Perkoviću sa zadatkom organizacije i pripreme ubojstva. Suđenje se nakon pauze nastavlja čitanjem zadnjeg dijela presude iz 2008. te još nekih dokumenata koje je sudu dostavila Perkovićeva obrana.

Optuženici Josip Perković i Zdravko Mustač prate tijek suđenja u sudnici. Zanimanje medija, ali i publike, za drugi dan suđenja znatno je splasnulo u usporedbi s prvim danom. 

Suđenje se nastavlja u petak čitanjem završnice presude iz procesa Pratesu te čitanjem daljnjih dokumenata dostavljenih sudskom vijeću, između ostalog i osmrtnica svjedoka s procesa Pratesu koji su u međuvremenu preminuli.

Na kraju drugog dana suđenja predsjednik sudskog vijeća Manfred Dauster dao je optuženima, koji su se na početku suđenja odlučili braniti šutnjom, još jednom priliku da do kraja tjedna, kada je na redu treće ročište, promisle o svojoj odluci.

Vidjeli ste u ova dva dana kako protiče ovaj proces. Ja vas pitam želite li i dalje ostati pri svojoj pasivnosti. Ako se odlučite drugačije, imate za to priliku do petka. Da se razumijemo, ja vas ne molim za neku novu odluku, ja ću donijeti odluku u ovom procesu ovako i onako. No, dajem vam priliku da razmislite do petka, rekao je na kraju drugog dana sudac Dauster.

Drugi dan suđenja obilježio je i nagli pad zanimanja javnosti i medija za proces. Pred kraj ročišta dio sudnice rezerviran za novinare ostao je gotovo prazan.

Prvi svjedoci dat će iskaz početkom studenog. Svjedočenje Krunoslava Pratesa očekuje se sredinom studenoga.

Zasad je predviđeno sazivanje 50 ročišta, a suđenje bi trebalo trajati do kraja travnja sljedeće godine.

Bivši direktor u naftnoj kompaniji Ina i prebjeg iz socijalističke Jugoslavije Đureković smaknut je hicima iz pištolja te udarcima sjekirom 1983. u Wolfratshausenu, tridesetak kilometara od Muenchena. Ubijen je u improviziranoj tiskari smještenoj u garaži drugog hrvatskog emigranta, Krunoslava Pratesa, koji je istodobno uređivao iseljenički tisak i informirao Udbu. Četvrt stoljeća nakon atentata Prates je osuđen na doživotni zatvor zbog pomaganja u ubojstvu, a tijekom suđenja su isplivala i imena 'jugo špijuna' Perkovića i njegova šefa Mustača, koji su zajedno u petak sjeli na optuženičku klupu.