Danska arhitektura u funkciji građana

U jednome od novijih predgrađa Kopenhagena nalazi se za mnoge remek-djelo suvremene danske arhitekture. Zgradu dovršenu prije četiri godine potpisuje poznati Bjarke Ingels. Dio zgrade je stambeni - 475 stambenih jedinica, i za mlade i za stare, i za obitelji i za samce, dok je dio trgovačko-poslovni.

Trgovine i uredi su u donjemu dijelu zgrade. Iznad njih su tri tipa stambenih jedinica - stanovi s otvorenim terasama, zatim obični stanovi, a iznad njih apartmani u potkrovlju. Na taj način dobivamo maksimum svjetla za domove, jer ono ne treba u tolikoj mjeri trgovinama i uredima, kaže Hulda Hallgrimsdottir iz Bjarke Ingels grupacije.

Stanovi na taj način imaju i veću količinu svježega zraka, a poslovni dio komunicira sa životom koji se odvija na ulici. Oblik zgrade, polegnuta brojka osam  s dvorišnim dijelom unutar zgrade, omogućava i prikupljanje kišnice.

Najnovije studije arhitekata i injženjera pokazuju da su geometrijski oblik zgrada, materijal od kojega su izgrađene i utjecaj dnevnoga svjetla ključni  čimbenici za smanjivanje potrošnje energije. U pola stoljeća postojanja arhitektonski ured Henning Larsen aktivnu uporabu dnevnoga svjetla u građevinama nametnuo je kao svoj prepoznatljiv potpis.

Jedan od posljednjih projekata Henning Larsen je izgradnja novoga sjedišta Novo Nordiska. Zgrada globalnoga diva dizajnirana je kao cilindrična šesterokatnica s atrijem i spiralnim stubama u sredini. Kao inspiracija poslužila je složena struktura molekule inzulina, koji je temelj poslovanja Novo Nordiska.

Oblik zgrade okrugao je i zbog toga jer se tako dobiva 75 posto više dnevnoga svjetla nego s kvadratnim oblikom. Zgrada je okrugla i zato jer se svjetlo na taj način vidi iz svih smjerova i ulazi u zgradu sa svih strana svijeta, kaže Signe Kongrebro iz Arhitektonskog studija Henning Larsen.

Zahvaljujući specijalnom staklu i LED rasvjeti koja se aktivira na pokret, godišnja potrošnja struje po četvornom metru smanjit će se u konačnici ispod 42 kWh, što će od sljedeće godine u Danskoj biti zakonska obveza za sve niskoenergetske građevine.

Obnovljeni umirovljenički dom u Thistedu, gradu na sjeveru Jutlanda, jedna je od energetski najučinkovitijih zgrada u Danskoj. Površina kružne dvokatnice je minimalna, kako bi toliki bio i gubitak energije. Troslojno staklo s niskom emisijom omogućava puno danjeg svjetla i smanjuje potrebu za umjetnim. Topla voda za štićenike doma stiže iz geotermalnog izvora u kombinaciji s 40 četvornih metara solarnih panela na krovu.

Najveća niskoenergetska zgrada u Danskoj gradi se u Aarhusu, drugom po veličini danskom gradu. Bit će dom Inženjerskog koledža, Pomorske škole i Tehničkog fakulteta te znanstvenog parka. Za ventilacijski sustav koristit će se hladna morska voda, a ne zrak.

Danska arhitektura, koju je oduvijek krasila usredotočenost na funkcionalnost, danas na prvo mjesto stavlja čovjeka. Dokaz su tome i jedni od najvećih javnih radova na Starom kontinentu koji se odvijaju na morskoj šetnici Aarhusa. Vizija ovdašnje nove obale, u koju je  uloženo milijardu i 700 tisuća kuna, u središte vraća javni prostor. Arhitektura u funkciji građana, i zato su Danci danas među najvećima.