VIDEO: Sikstinska kapela u posebnom izdanju

Nove LED žaruljice ubuduće će bolje osvjetljavati freske u Siksitnskoj kapeli, a u Vatikan će zasigurno stizati i niži računi za struju. Projekt je financirala Europska unija. Sadašnja rasvjeta kapele potječe još iz osamdesetih godina. Da bi se spriječilo oštećenje freski, koje može prouzročiti ova nova moderna rasvjeta, i svjetiljke su dobile posebnu zaštitu.

Posegnuvši za najnovijom tehnologijom rasvjete i pročišćavanja zraka vatikanske vlasti odlučile su od propadanja zaštititi više od 500 godina stare freske, među kojima su najpoznatije one renesansnog slikarskog čudotvorca Michelangela. Kako bi zaštitio freske, Vatikan je odlučio da godišnje broj posjetitelja koji uživaju u tom remek-djelu ne bude veći od šest milijuna što je za gotovo četiri puta više negoli 1994.

Novi uređaj za filtriranje zraka bit će nevidljiv za posjetitelje, a s obzirom na to da će se kretati vrlo malom brzinom neće predstavljati ni opasnost za poznate freske. Sustav je izradio njemački Osram, instalirane svjetiljke (Light Emitting Diode) troše do 90% manje električne energije nego prije i smanjuju toplinu koja je inače opasnost za freske. Rasvjeta je podešena na tri razine, jedna je kada je kapela prazna, srednja će biti upaljena za posjeta turista, a treća, puno svjetlija i toplija, koristit će se nekoliko puta godišnje tijekom papinskih ceremonija.

Sikstinska kapela u izvornom značenju je papinska kućna kapela u sklopu Vatikanske palače u Rimu. Izgradio ju je arhitekt Giovani de Dolci između 1475. i 1483. godine po nalogu pape Siksta IV. Iako ju je oslikavalo više slikara, od Bottichellia, Pietra Perugina, Cosima Rosselia, Pinturicchija, najpoznatija je po svom plavom svodu sa zlatnim zvijezdama koji je oslikao Michelangelo.

Svod je površine od gotovo 800 četvornih metara što govori da je Michelangelo osim slikarskom tehnikom vladao i matematikom i geometrijom što svjedoče različite figure smještene u trodimenzionalne okvire. Njegove slike prikazuju postanak svijeta od razdvajanja svjetla od tame, stvaranja sunca i mjeseca, stabala i biljaka, čovjeka, a najpoznatiji je "Posljednji sud". Povijesni podaci govore da je Michelangelo svod Sikstinske kapele oslikavao 23 godine.

Spominje se da je Sikstinsku kapelu oslikavao i hrvatski slikar Trogiranin Ivan Duknović.