Tribina o Faustu Vrančiću

Glasovitom renesansnom Šibenčaninu - hrvatskome polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju, diplomatu i biskupu Faustu Vrančiću bila je posvećena znanstvena tribina Eppur si muove, koja je sinoć u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici okupila brojnu publiku u ozračju 400. godišnjice objavljivanja njegova djela Machinae novae, što će se obilježiti iduće godine.

Faust Vrančić (Šibenik, 1551. - Mleci, 1617.) sastavio je i 1595. izdao u Veneciji prvi rječnik hrvatskoga jezika. Objavljivanje toga rječnika navještaj je i početak standardizacije hrvatskoga jezika, istaknuo je profesor hrvatske dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Zadru te član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Josip Lisac.

Znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU dr. Marijana Borić podsjetila je na veliko Vrančićevo zanimanje za matematiku i matematičko znanje koje je stekao.

Posebice se osvrnula na Vrančićeve Machinae novae, jedno od najvažnijih djela iz područja tehnike s početka 17. stoljeća u kojemu je prikazano 49 raznih slika velikog formata i opisano 56 različitih uređaja i tehničkih konstrukcija.

Faust Vrančić pripadao je starom plemićkoj obitelji koja je plemstvo stekla u 11. stoljeću, a njihov plemićki grb resila su tri zlatna ljiljana, napomenula je dr. Iva Kurelac, znanstvena suradnica na Odsjeku za povijesne znanosti, Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU i autorica niza znanstvenih radova u kojima na temelju neobjavljenog arhivskog gradiva donosi nova saznanja o životu i djelu Fausta Vrančića i ostalih istaknutih pripadnika šibenskog humanističkog kruga. Iznijela je i nova saznanja vezana uz oporuku Fausta Vrančića koja je 2010. godine darovana Državnom arhivu u Rijeci.

Urednik i voditelj tribine Omer Rak bavi se istraživanjem života i djela svojega sugrađanina Fausta Vrančića više od 20 godina, a na tribini je govorio o suvremenicima Fausta Vrančića na dvoru Rudolfa II. Habsburga u Pragu, na kojemu je Vrančić služio u dva navrata - od 1583. do 1594. te od 1598. do 1605. Neki od tih suvremenika bili su i Jacopo Strada, Tycho Brache, Johannes Kepler, John Dee, Giordano Bruno i Giuseppe Arcimboldo.