"Raspodjela novca putem institucija, ne na temelju volje pojedinaca"

Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović obećao je u Sarajevu da će RH nastaviti pomagati Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je da će pomoć biti usmjerena na projekte koji su doista važni za njihov opstanak te da će se raspodjela novca provoditi zakonito i transparentno, preko institucija, a ne na temelju volje pojedinaca.

Hrvatski je premijer u Sarajevu započeo dvodnevni radni posjet BiH tijekom kojega će obići još sedam općina na području središnje Bosne u kojima Hrvati čine znatan udio stanovništva. Riječ je o općinama u kojima je Hrvatska raznim programima financirala kulturne, zdravstvene i obrazovne projekte. Jedno od takvih mjesta je i sarajevsko naselje Stup, nekada nastanjeno pretežno Hrvatima, u kojem se na poticaj Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva (HKDD) gradi studentski dom. Dom koji može primiti 300 studenata većim je dijelom uređen i u funkciji. U njega je do sada uloženo 4,5 milijuna eura. Hrvatska je od 2012. do danas za njegovu izgradnju i opremanje donirala 4,1 milijun kuna. U tijeku je javni natječaj za projekt vrijedan 750 tisuća kuna.

Predsjednik Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva (HKDD), don Anto Jelić, koji je vodio cijeli projekt, izrazio je zahvalnost Milanoviću na osiguranoj pomoći. Vi ste hrvatski premijer koji je shvatio stratešku važnost opstanka Hrvata u BiH, rekao je don Anto. Zahvalnost je izrazio i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda te vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, koji je Milanovića pozvao da u Europi jače digne glas kako bi podsjetio da u BiH žive i Hrvati.

Milanović je pak rekao kako se samo trudi pomoći koliko može da ograničena sredstva dostupna iz hrvatskog proračuna budu dodijeljena ondje gdje je najpotrebnije. Ne ovisi sudbina BiH, odnosno bosanskohercegovačkih Hrvata i ono što će hrvatska Vlada ulagati i pomagati toliko puno o osobi predsjednika hrvatske Vlade, nego o institucijama koje gradimo i koje osiguravaju da se novac hrvatskih građana, koji ga također nemaju dovoljno za svoje potrebe, ne troši i ne rasipa uzalud, kazao je Milanović.

Najavio je da će se pomaganje nastaviti na institucionalan način i po relativno strogim pravilima i ne na temelju osobne volje premijera ili gradonačelnika. To se odnosi i na mostarsko sveučilište, koje će u 2015. od Vlade RH, kako je najavio Milanović, prvi put dobiti znatan iznos kao dio redovitog financiranja. Hrvatima u BiH na kraju je uputio poziv da, unatoč svim teškoćama, ostanu živjeti u svojoj zemlji.

Hrvati u BiH trebaju ravnopravnost i funkcionalnu državu

Bosna i Hercegovina treba biti funkcionalna država u kojoj će biti zaštićena prava svih koji u njoj žive, kazao je u Kreševu predsjednik hrvatske Vlade koji je u radnom posjetu središnjoj Bosni.

Nema nekog dubokog ni hrvatskog ni bošnjačkog pitanja u BiH. Postoji pitanje ustroja države, a Hrvati su u njoj konstitutivan narod, izjavio je novinarima Milanović komenitarajući pitanje funkcioniranja BiH i njezinih nagomilanih problema. Dodao je kao bi mogao zamisliti i bolji ustroj za jednu državu od onoga što ga sada ima BiH, no on je takav kakav jest i u njemu valja živjeti, a Hrvati su u njoj oduvijek vitalni i jaki.

Odgovarajući na pitanje o mogućim dosezima nove njemačko-britanske inicijative čiji je cilj pomaknuti BiH na putu ka Europskoj uniji, Milanović je istaknuo kako je to zapravo prvotno bila hrvatska inicijativa. Ona se uradila na naš, neću reći pritisak nego poticaj, a sada ćemo vidjeti je li to još jedna priča, kazao je Milanović, dodajući kako Hrvatska sama ne može provesti ovu inicijativu, no može u tome pomoći.

Hrvatski je premijer iskazao zadovoljstvo činjenicom da se u mjestima poput Kreševa radi i ulaže, ali i zabrinutost zbog općina poput Vareša gdje je također bio tijekom dana i gdje se teško živi. Ovdje (u Kreševu) su se ljudi očito bolje snašli i ne izgleda kao kraj iz kojega ljudi odlaze, kazao je Milanović, dodajući kako mjesta poput Kreševa imaju posebnu važnost jer u njima uz pomoć franjevaca Hrvati čuvaju svoju snagu i vitalnost.

Načelnik kreševske općine Radoje Vidović kazao je kako je Hrvatska do sada znatno pomogla ovoj zajednici, primjerice ulažući oko 900 tisuća kuna u obnovu gradske dvorane. U toj općini trenutačno živi nešto više od 5600 stanovnika, od kojih je oko 3500 Hrvata. U odnosu na stanje prije rata Hrvata je manje za oko 800. Franjevački samostan i crkva sv. Katarine, čiji temelji potječu još iz 14. stoljeća, posebna su kreševska znamenitost, a samostanski muzej čuva na stotine iznimno vrijednih izložaka.

Hrvatski premijer je nakon posjeta Kreševu otputovao u Žepče te Vitez kako bi i ondje s predstavnicima lokalnih vlasti razgovarao o stanju u tim općinama i programima pomoći u kojima sudjeluje hrvatska Vlada.