Tužbe zbog 'švicarca': što trebate znati o troškovima suđenja i zastari

Jedino što ostaje je mogućnost ustavne tužbe, rekla je odvjetnica i pravna savjetnica u udruzi Potrošač Dijana Kladar u emisiji Dobro jutro, Hrvatska komentirajući odluku Vrhovnog suda u slučaju Franak. Potrošač i Franak to su na konferenciji za medije u podne i potvrdili: ustavna tužba bit će do sredine lipnja! Potom će, bude li potrebno, ići na Europski sud za ljudska prava. Već pripremaju predloške tužbi.





Franak će i dalje inzistirati na smjeni guvernera HNB-a Borisa Vujčića. Nezadovoljni su presudom vezano za valutnu klauzulu, smatraju je 'povredom prava na pravično suđenje', a sumnjaju i na spregu izvršne i sudske vlasti.



Udruga Franak zbog te sumnje planira i kaznene prijave protiv odgovornih osoba u osam tuženih banaka koje su, kako tvrde, "obmanule, prevarile i opljačkale" 120 tisuća građana koji su digli kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima, najavio je u Krešimir Bajamić iz Udruge Franak na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom saveza Potrošač Ilijom Rkmanom te odvjetnicima i pravnim savjetnicima obje udruge.




Ustavnu tužbu pripremamo i podnijet ćemo ju u roku 30 dana odnosno do sredine lipnja, 13. ili 14. lipnja, a za sada nam je teško točno reći što je to sve neustavno u presudi Vrhovnog suda, trebamo sve još dobro pročitati, ali s obzirom da je presuda vrlo štura i s nedovoljno objašnjenja smatramo da se radi i o povredi prava na pravično suđenje", objasnio je novinarima odvjetnik saveza Potrošač Nikša Valjalo. Bajamić je ustvrdio kako "Vrhovni sud nije donio dobru odluku kada je potvrdio zakonitost valutne klauzule, jer za razliku od drugih država koje su imale problem s kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima, Vrhovni sud je propustio zatražiti mišljenje Europskog suda pravde te to smatramo dokazom da ta odluka nije rezultat težnje za pravom i pravdom već se radi o zaštiti krupnog kapitala". Sramotnim je ocijenio i 'ponos banaka odlukom Vrhovnog suda', jer ona dokazuje i njihovo nezakonito i nesavjesno poslovanje budući su ugovarale nezakonite ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi koju su mijenjale jednostrano, po svom 'nahođenju', a te odredbe je i Vrhovni sud označio ništetnim.

Kazao je i da je Udruga i dalje spremna pregovarati i s bankama i s predstavnicima Vlade i drugih institucija, od kojih svih traže i podršku, kao i jasnije odnosno točno definiranje rokova zastare naplate preplaćenog kredita/kamata u čemu se, kako je kazao, razilaze i suci. "Sramotno je to što, iako potrošači nisu dobili sve informacije za dobivanje cjelovite i kvalitetne odluke prije potpisivanja ugovora, sud je odlučio da je ta ugovorna odredba lako razumljiva prosječnom potrošaču, a čak im se skrivao i visoki rizik kredita u švicarskim francima", kazao je Bajamić.

Odvjetnik Valjalo, kao i pravna savjetnica Potrošača Martina Šercer Ilić pozvali su građane da podnose pojedinačne privatne tužbe za povrat preplaćenih iznosa kamata po kreditima, jer je i odluka Vrhovnog suda kazala da je promjenjivost kamata ništetna i da se treba primjenjivati početna kamata.
Vjeruju i da te tužbe građani mogu dobiti, ali im to ne mogu jamčiti upravo zbog različitih stavova u tumačenjima o petogodišnjem roku zastare.

Potrošači sada mogu ići u pojedinačne tužbe u kojima će zahtijevati povrat preplaćene kamate. Savez Potrošač i Udruga više nemaju nikakvu ulogu, svaki korisnik mora sam krenuti u postupak. Zastara je novo pravno pitanje o kojem će sudovi morati zauzeti konačan stav. Mislim da ni odvjetnici neće naplaćivati svaku radnju odlaska na sud, tako da ne vjerujem da će troškovi biti veliki. I oni koji imaju kredite u eurima i kunama mogu tražiti svoju preplaćenu kamatu, kazala je jutros u emisiji Dobro jutro, Hrvatska Kladar.

Ivan Kontrec iz Udruge Franak poručio je da tužbe treba pokretati, ali da je najbitnije da je dobro sastavljena. Sudac ima autonomiju u odlučivanju, no ako i presudi na nižem sudu protiv građana, postoji županijski i vrhovni sud, pa i ustavni te Europski sud za ljudska prava, istaknuo je. Što se tiče valutne klauzule, nezadovoljni smo jer je ona zakonom dopuštena, no taj zakon nije usko definiran. Rasprava se u javnosti može voditi o tome treba li ugovor biti ništetan jer je jedna ključna stavka ništetna, a ne o tome hoće li građani dobiti ili ne nešto vezano uz kamatu, zaključio je, dodavši da mnogi mediji obeshrabruju ljude dajući im lažne informacije. 

Vrhovni sud potvrdio je, podsjetimo, drugostupanjsku presudu Visokog trgovačkog suda u slučaju Franak kojom je promjenjiva kamatna stopa za kredite vezane uz švicarski franak proglašena nezakonitom, dok valutnu klauzulu ne smatra nezakonitom. Udruga Franak podignula je kolektivnu tužbu protiv osam najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj zbog nepoštene primjene valutne klauzule i samovoljnog mijenjanja kamatnih stopa.