Prosvjedni skupovi pristaša i protivnika Tsiprasova referenduma

Večeras se u Ateni okupilo gotovo pedeset tisuća ljudi na dva prosvjeda. S jedne strane prosvjedovali su oni koji se protive mjerama štednje i rezovima koje traže međunarodni kreditori, a s druge oni koji smatraju da treba prihvatiti reforme kako bi se zemlja spasila od bankrota.

Grčki ustavni sud odbacio je prigovor na zakonitost glasovanja o programu spašavanja Grčke.

Najnovije ankete pokazuje da su zagovornici prihvaćanja ponude kreditora u malenoj prednosti. Prema rezultatima ankete, gotovo 45 posto glasača je za prihvaćanje ponude, dok je protiv 43,5 posto. Neodlučnih je trenutačno oko 12 posto. Analitičari tu promjenu raspoloženja pripisuju bojazni da će se, prevagne li "NE" na referendumu, banke zatvoriti, ali i oštrom upozorenju MMF-a da će se Grčka suočiti s financijskim bezdanom.

Iz Atene se javio Željko Kardum.





Oni koji će glasovati protiv uvjeta na kojima inzistiraju kreditori, smatraju da im je Europa oduzela suverenitet i ponos. Slično misli i premijer Alexis Tsipras, koji poziva građane da odbace mjere štednje i time izravno podupru politiku njegove vlade. Poručio je Grcima da problemi s kojima se suočavaju zbog zatvaranja banaka neće trajati dugo i kako očekuje da će postići novi dogovor o pomoći s kreditorima 48 sati nakon nedjeljnog referenduma.

No predsjednik gospodarske komore ne misli tako. Rekao je kako grčke banke ostaju bez novca i da sanja svatko tko misli da će banke uskoro biti otvorene.

Vlada je izvijestila da će banke vrlo brzo otvoriti vrata jer je bankarski sustav siguran. Ne vjeruju procjenama nekih bonitetnih agencija da bi najveće banke već bankrotirale da nije uvedeno ograničenje u povlačenju depozita.

Ekipa HRT-a tijekom dana je zabilježila nekoliko scena na atenskim ulicama. Riječ je o gužvama u podzemnoj željeznici i predreferendumskoj atmosferi na stedišnjem trgu Sintagma.



Grčkoj tragediji ne nazire se kraj. U iduće tri godine, prema MMF-u, Grčkoj treba dodatnih 50 milijardi eura, ali i nove dužničke olakšice produljenjem roka otplate kredita te smanjenje kamatnih stopa.

"Grčka platila kupon na obveznicu u jenima"

Grčka je 3,8 milijuna eura platila kupon na obveznicu denominiranu u jenima, koji je u petak dospio na naplatu, rekao je za Reuters dužnosnik u grčkoj vladi.

Platili smo kupon, izdan je platni nalog, kazao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman jer nije ovlašten istupati u javnosti. Obveznica denominirana u jenima nije bila uključena u restrukturiranje grčkog duga prema privatnom sektoru iz 2012., napominje Reuters.

Prema pisanju londonskog Financial Timesa, grčka vlada izdala je 1995. 20-godišnju samuraj obveznicu u iznosu od 20 milijardi jena, uz fiksnu kuponsku kamatnu stopu od 5,8 posto i datum dospijeća 14. srpnja 2015. Time se Atena priključila državama i kompanijama koje su u posljednjem desetljeću prošlog i prvom desetljeću ovog stoljeća iskoristile razdoblje iznimno niskih kamata u Japanu za povoljno zaduživanje.

Mediji napominju da će sudbina grčke samuraj obveznice biti važan putokaz za budući odnos zemlje prema vlasnicima duga u privatnom sektoru.

U veljači i kolovozu iduće godine dospijevaju na naplatu još dvije grčke samuraj obveznice u ukupnom iznosu od 70 milijardi jena, navodi FT.
Reuters, pak, podsjeća da u ovom mjesecu Atena mora platiti ukupno 910 milijuna eura kamata, uključujući 695 milijuna eura Europskoj središnjoj banci (ECB) za obveznicu koja dospijeva na naplatu 20. srpnja te 102 milijuna eura na bilateralni kredit Europske investicijske banke (EIB).