Vladine odluke dignule rejting SDP-u za 2,5 posto

HDZ je i dalje vodeća stranka u Hrvatskoj s 31,1posto glasova (u kolovozu su imali 31,3%). SDP je s 29 posto (26,6% u kolovozu) smanjio zaostatak za HDZ-om 2 posto. HDZ i koalicija desnog centra i dalje su u prednosti pred SDP-om i koalicijom lijevog centra, pokazuje redovito mjesečno istraživanje Crodemoskop provedeno između 31. koloza i 3. rujna.

Nastavljen je blagi trend smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju. Pije pet mjeseci razlika između koalicija bila je veća od 6%, da bi sad pala na 1,8%. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,8 posto (32,7% u kolovozu), a koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU-Laburisti-AHSS-ZS) 31,1 posto (30,1% u kolovozu).

ORaH i Živi zid na nacionalnoj razini blizu su izbornom pragu od 5 posto, iako im potpora pada. (ORaH 4,6 posto - Živi zid 4,4%). Zbroj izborne potpore ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju kada su zajednički imali potporu 17,2% birača. Očekivanja utemeljitelja nisu ispunile Reformisti (Radimir Čačić), Stranka Milana Bandića, Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska (Ivo Josipović).

Slijede HSS s 2,6 posto (jednako u kolovozu), Most nezavisnih lista s 2,6 posto (1,7%), HNS s 2 posto (2,2%). Manje od 2 posto imaju HDSSB (1,6%), Naprijed Hrvatska (1,5%), Stranka Milana Bandića (1,2%), IDS (1,0%), Hrvatski laburisti (0,7%), HSU, HSLS, HSP, HSP AS i NS Reformisti (svi po 0,6%) i HKS (0,4%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,3 posto. Zabilježeno je i 13,1 posto neodlučnih.

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 29,2 posto (28,2% iz kolovoza), slijedi predsjednik Sabora Josip Leko s 10,6 posto (10,8%). Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,5 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 5 posto. Boris Lalovac je peti s 4,9 posto, a slijede Mirela Holy s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,2 posto, Tonino Picula i Milan Bandić s po 2,6 posto i Božo Petrov 1,8 posto.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (32,9%) i Zoran Milanović (28,2%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac (3,5%), Vesna Pusić (2,3%), Milan Bandić (1,5%), Ivo Josipović (1,1%), Nadan Vidošević (0,8%) i Nenad Stazić (0,8%).

U izboru za najvažniju događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: veliki izbjeglički val na jugu i jugoistoku Europe što je najvažniji događaj za 30,2 posto hrvatskih građana. Slijede 20. obljetnica Oluje (17,3%), ubojstvo Tomislava Salopeka (15,5%), rast BDP-a (8,6%) i odluka Vlade o konverziji kredita u švicarskim francima u eure (8,2%).

Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,49, u odnosu na 2,52 iz kolovoza. Predsjednica Republike je za svoj rad dobila 3,46 prema 3,40 iz kolovoza, a Sabor 2,42 (prema prošlomjesečnih 2,40).