Banke u "papirnatoj" ofenzivi - što se danas zapravo dogodilo

Hrvatska narodna banka (HNB) se očitovala ministru financija Borisu Lalovcu o mjeri za CHF kredite. 

Prema informacijama Jutarnjeg lista, Hrvatska narodna banka uputila je dramatično upozorenje Vladi vezano uz rješenje za kredite u švicarskim francima. U očitovanju HNB ističe da bi taj zakon mogao srušiti tečaj kune i kreditni rejting zemlje te dodaje kako bi od Vladine akcije moglo biti više štete nego koristi. U HNB-u procjenjuju da bi Vladin model konverzije kredita u eure mogao izazvati financijsku i makroekonomsku nestabilnost, a guverner Boris Vujčić, piše Jutarnji, najavljuje ozbiljne posljedice - poput težeg zaduživanja Hrvatske na međunarodnom tržištu.

Ovu informaciju večeras ni u HNB-u ni u Vladi nisu željeli komentirati.

Austrijski ministar financija Hans Joerg Schelling kritizirao je u petak u Luksemburgu prijedlog hrvatskog zakona o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, kazavši da se "radi o nacionalističkom pristupu", koji je problematičan iz europske perspektive.

Mislim da nije moguće naprosto donijeti zakon i reći: postoji problem s tečajem i gubitke moraju snositi samo banke. To nije pošteno, rekao je. Austrijski ministar je podsjetio da su Poljska i Mađarska imale isti pristup kao i Hrvatska, ali da su u Poljskoj prihvatili austrijske argumente i ublažili zakon. Rekao je da sada, kada je hrvatska vlada uputila prijedlog zakona u parlament "treba poduzeti potrebne korake kako se ne bi stvorio presedan".

Nakon što je Vlada u Sabor poslala zakonske izmjene koje omogućuju konverziju kredita iz švicarskih franaka u euro, banke su se dignule na noge. Traže dijalog s Vladom, koju su tužile Europskoj komisiji. Obavijestili su bankari o svemu i vlade matičnih zemalja, a prvi je pismo ministru financija Borisu Lalovcu poslao zabrinuti austrijski kolega. Umjesto Lalovca odgovorio mu je premijer Zoran Milanović uz poruku da mu je draga Austrija... ali mnogo draža Hrvatska.

Zašto HNB danas nije reagirao? Gospodarski komentator HRT-a Željko Kardum odgovara da HNB još uvijek vjerojatno računa. Naime, novi konačni zakonski prijedlog koji ide u proceduru u bitnome se razlikuje od onog prvotnog nacrta. Dakle, banke će morati otpisati više deviznih potraživanja prema svojim građanima, što će naravno povisiti trošak konverzije. Očekuje se da će u ponedjeljak Hrvatska narodna banka izaći s novim izračunom kako će to utjecati na devizne pričuve Hrvatske.





Kronologija današnjih događaja:

Osam banaka koje posluju u Hrvatskoj poslalo je priopćenje u kojem pozivaju Vladu na dijalog. Mi, kao banke koje poslujemo u Hrvatskoj kao podružnice međunarodnih bankarskih grupacija, stalno izražavamo spremnost za suradnju s hrvatskom Vladom na iznalaženju odgovarajućeg i trajnog rješenja za restrukturiranje stambenih kredita u švicarskim francima, navodi se u priopćenju.





Potvrđujemo svoje stajalište da bilo koje moguće rješenje treba biti u skladu s preporukama Europske komisije iz Izvješća za Hrvatsku za 2015. godinu (Conutry Report Croatia 2015), gdje se naglašava kako bi svako rješenje trebalo biti 'proporcionalno, pravedno te imati čvrstu pravnu osnovu s naglaskom na pomoć općenito ugroženim korisnicima kredita'. Stoga, umjesto postojećega prijedloga, predlažemo rješenje kod kojega se:

• teret restrukturiranja proporcionalno i pravedno dijeli između uključenih strana,

• bilo koja zakonodavna intervencija u postojeće ugovore o kreditu moguća je jedino kao olakšica općenito ugroženim korisnicima kredita, prema posebno utvrđenim socijalnim kriterijima, a jedna od opcija bilo bi osnivanje Fonda društvene odgovornosti kakav se trenutačno razmatra u Poljskoj. 

S ciljem otvaranja ponovnog dijaloga s Vladom, podržavamo daljnju primjenu postojećih zakona koji su sada na snazi, a koji definiraju primjenu smanjene kamatne stope kao i tečaja, dok se ne pronađe rješenje. Sve dok je konstruktivni dijalog u tijeku, obvezali bismo se da nećemo pokretati niti provoditi bilo koji postupak usmjeren na iseljavanje dužnika sa stambenim kreditima u švicarskim francima iz nekretnine u kojoj žive, navodi se u priopćenju koje potpisuju Erste&Steiermarkische bank, Hypo Alpe-Adria-bank, OTP banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Sberbank, Societe Generale Splitska banka i Zagrebačka banka.





Milanović: Draga mi je Austrija, ali mi je puno draža Hrvatska

Danas je premijer Zoran Milanović komentirao i medijske napise da će Austrija, zbog zakonskog prijedloga hrvatske Vlade da se problem zaduženih u švicarskim francima riješi konverzijom takvih kredita u kredite vezane uz euro, tražiti reakciju ministara financija zemalja EU-a. Austrijski ministar je austrijski ministar, Boris Lalovac je hrvatski ministar, ja sam hrvatski premijer. Draga mi je Austrija, ali mi je puno draža Hrvatska, istaknuo je. Jutarnji list u petak piše da je austrijski ministar financija uputio pismo Lalovcu, u kojemu izražava razumijevanje za potrebu rješavanja problema kredita odobrenih uz franak, ali problematičnim smatra to da se cijeli trošak prebaci na banke, što će, kaže, loše utjecati na povjerenje ulagača zbog pravne nesigurnosti.

Spominjanje iseljavanja dužnika iz nekretnina u kojima žive najviše je razljutilo ministra Lalovca. To je, kaže, ultimatum Vladi i ucjena građana.

[EMBED"1109/lalovac_web.mp4"]

Ako je namjera banaka možda i bila poboljšati komunikaciju s Vladom, to im očito nije uspjelo.

Oglasila se i glasnogovornica Europske komisije, kojoj su banke također pisale. Smatra da je još prerano za "zauzimanje pozicija". U Bruxellesu ne kažu ništa o tome kakva bi trebala biti komunikacija, a ona zasigurno nije ni umjerena niti ima zajedničke interese.

Bruxelles pozorno prati stanje i još nema stajalište

Europska komisija potvrdila je da je dobila pisma od nekih banaka iz Hrvatske u vezi s prijedlogom zakona o konverziji kredita iz švicarskih franaka u eure. Pozorno prati stanje i još nema stajalište o tome budući da je riječ o zakonskom prijedlogu. Pozorno pratimo razvoj događaja u vezi s konverzijom hipotekarnih kredita u švicarskim francima u Hrvatskoj, a također i u Poljskoj. Mogu samo podsjetiti zemlje članice da unutar jedinstvenog tržišta mjere koje vlada poduzima moraju poštovati europsko zaknodavstvo, što uključuje slobodu kretanja kapitala, te mjere moraju biti opravdane općim interesom, moraju biti proporcionalne, uravnotežene i ciljane, rekla je glasnogovornica Komisije Lucia Caudet.