Otvoreno: Treba li Vlada rezati novac za udruge civilnog društva?

Je li Vlada odustala od smanjenja novca za udruge ili je tu odluku danas samo odgodila? Je li to gušenje civilnog društva ili gašenje privatnog biznisa? Kome se sve dijelio novac od igara na sreću? U večerašnjoj emisiji Otvoreno o tim temama razgovarali su Željka Markić (U ime obitelji), Mirela Travar (Savjet za razvoj civilnog društva), zamjenik ministrice socijalne politike i mladih Ante Babić, Enes Ćerimagić (Zelena akcija) i predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić.

Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva sredstva su smanjena sa 14 na 4,41 posto, tj. imat će 17 milijuna kuna u 2016.godini, zajedno sa 11,8 milijuna kuna koje nisu potrošene prošle godine. Donošenje uredbe odgođeno je i doći će na dnevni red Vlade na sljedećoj sjednici ili onoj nakon nje, potvrdio je Ante Babić. Povećat će se iznosi za socijalnu i humanitarnu djelatnost.

Mirela Travar bila je na današnjem prosvjedu ispred Vlade i pozdravila odgodu donošenja uredbe jer se nadala da će doći do dijaloga sa civilnim društvom. Travar je naglasila da postoji temeljno nerazumijevanje kako sustav funkcionira i kako se udruge financiraju. Potporama koje dodjeljuju ministarstva financiraju se projekti, dok one Nacionalne zaklade omogućavaju infrastrukturu i stabilnost. Kad uzimate nacionalnoj zakladi koja jedina pruža taj tip podrške, onemogućavate da udruge provode programe.

Udruga u ime obitelji je nezadovoljna, kaže Željka Markić, jer uredba predviđa šest puta više sredstava koja će se izdvajati za udruge civilnog društva, nego za udruge koje se bave obiteljskim i populacijskim politikama.
Markić je komentirala Nacionalnu zakladu i rekla da je ravnateljica Plavša-Matić na toj poziciji već 15 godina, a zadnjih 10 godina 3 člana upravnog odbora su ista - Boris Hajoš, Vesna Vašiček i Jasmina Božić. Zaklada nemaju jasnoću u prioritetima, kaže Markić. Davala su se sredstva onim udrugama koje bi osigurale buduće birače za stranke koje su na vlasti. Nazvala je to provizijom koja se iz novca poreznih obveznika plaćala udrugama koje su bile vezane za prošlu vlast. To je suprotno transparentnosti te dokumentima i načelima Europske unije, tvrdi Markić.
2013.godine Nacionalna zaklada odredila je ad hoc sredstva (45 tisuća kuna) kampanji protiv referenduma o braku i to bez odobrenja upravnog odbora, kaže Markić, a njena udruga je aplicirala za sredstva i nije ih dobila.

Enes Ćerimagić rekao joj je da je to bilo zbog toga što njena inicijativa nije podnosila financijska izvješća, a to je apsolutni uvjet za suradnju sa Nacionalno zakladom. Markić mu je odgovorila da su izvješće objavili, ali ono što nisu učinili jest objavili imena i prezimena donatora - što ionako nije zakonska obveza. Imena nisu željeli objaviti zbog pritiska - nazivali su neke poslovne partnere i slično, kaže Markić.
Travar je rekla da je Nacionalna zaklada jedna od najtransparentnijih institucija kad se govori o financiranju organizacija civilnog društva i da nije važno što objava imena donatora nije zakonska obveza, ali da zaklada na tome inzistira zbog transparentnosti.

Udruge bi trebale izlaziti iz naroda i država bi im trebala pomoći u tome jer one su osnova civilnog društva, rekao je Ladislav Ilčić. Neke udruge od toga su napravile business te ni na koji način nisu povezane sa građanima. Kao primjer Ilčić je istaknuo GONG koji ima godišnji proračun između 7 i 10 milijuna kuna, a od građana dobije 10 do 15 tisuća kuna donacija. Volonterizam i novac koji država daje udrugama za slijepe ili za djecu s teškoćama u razvoju daju smisao postojanja civilnog društva, ali Ilčić kaže da ne zna koga udruge poput GONG-a predstavljaju - stoga neka one budu instituti, a ne udruge. Hrvatsko društvo će tako dugo biti neazdovoljno civilnim drugama dok će GONG za ključni posao dovesti na glasovanje 15 volontera, imati 19 zaposlenih i proračun od 10 milijuna kuna.
Travar mu je rekla da GONG nikada nije imao toliki proračun.
Ilčić je rekao da se otvoreno zalaže za smanjivanje sredstava za Nacionalnu zakladu. Kriteriji koje zaklada koristi pri davanju novca nisu dobri. Društvu je potrebnije da novac ide za demografiju, udrugama mladih i sportu, nego GONG-u, Centru za mirovne studije i sličnima, uvjeren je Ilčić.

Enes Ćerimagić rekao je Ilčiću da cijelo vrijeme ima dvije-tri udruge na piku. Bojim se da ste spremni žrtvovati cijeli sistem zbog par udruga s kojima se ne slažete. Poanta demokratskog i pluralrnog društva jest da se ne slažemo.
Ćerimagić je objasnio što se misli kad se govori o infrastrukturi za udruge - to je, primjerice, Centar za pružanje besplatne pravne pomoći građanima pri Zelenoj akciji.
Ilčić mu je odgovorio da nema ništa protiv udruga, poput onih za slijepe i slabovidne, ali da on ovdje govori o političkim udrugama - njih nije samo dvije ili tri, već je to čitava Platforma 112. Sve su one lijeve političke orijentacije, kaže Ilčić, a one suprotnih svjetonazora nisu dobivale novce od Nacionalne zaklade. Nije samo SDP-ova Vlada, i Jadranka Kosor je vukla na lijevu stranu, bio je takav sustav da su sredstva dobivale samo udruge lijeve političke provenijencije.

Ilčić je optužio i Zelenu akciju da je dio platforme 112 i da je bila jedna od onih koja je protestirala protiv ministra Hasanbegovića, što nema veze s ekologijom. Ćerimagić mu je odgovorio da je više štete Milanovićevoj Vladi nanijela Zelena akcija nego Ilčić i Grozd. Spomenuo je primjer incijative za referendum "Srđ je naš", kao i referendum za sprečavanje izmjena referendumskog okvira koji bi onemogućio građanima njegovo raspisivanje. Kako možete tvrditi da su to udruge koje podržavaju bilo koju Vladu? Mi smo dokazani kontrolor bilo koje vlasti, rekao je Ćerimagić.
Vi ste kontrolor civilnog društva, nadovezala se Željka Markić. Sa sredstvima koja dobivate od političkih opcija kojima se sviđate, nastojite spriječiti da ljudi rade i volontiraju i da se procjenjuje koliko je je to doista korisno za društvo. Markić je spomenula da njenoj udruzi nije bilo dopušteno sudjelovanje u referendumskoj inicijativi o sprečavanju promjena Zakona o referendumu i to na zahtjev Platforme 112 jer se svjetonazorski ne slažu s udrugom U ime obitelji. Mi smo na lošem glasu kod političkih opcija koje žele kontrolirati civilno društvo, a na dobrom glasu kod građana.

Nacionalna zaklada ima udruge branitelja, invalida i njima je taj sustav podrške važan, rekla je Travar, a hrvatski model Europska komisija ističe kao dobar primjer onim zemljama koje žele postati članicama EU-a. U hrvatskom društvu vlada negativna percepcija o udrugama civilnog društva i uvjerenje da one po inerciji dobivaju novce iz proračuna, a to nije tako, objasnila je Travar.

Babić je upitao Travar zar misli da udruge socijalne skrbi i humanitarna djelatnost nisu udruge civilnog društva te zar ne misli da bi i osobe s invaliditetom trebale imati udruge sa svojom infrastrukturom. Naglasio je da Domoljubna koalicija i Most većinu sredstava nastoje usmjeriti u programe demografske i pronatalitetne politike. Tri neovisna tijela prate razvoj civilnog društva - Ured Vlade RH za udruge, Savez za razvoj civilnoj društva i spomenuta Nacionalna zaklada.
Travar je rekla da se nada da će ova uredba koja se tiče razvoaj civilnog društva ići i do Saveza za razvoj civilnog društva, tj. da će Vlada poštovati procedure i otvoriti dijalog prije njenog donošenja.

Emisiju pogledajte u cijelosti: