Građani pritisnuti između stečaja i ovrhe - što učiniti?

Od 1. siječnja primjenjuje se Zakon o stečaju potrošača. Koliko od oko 316 tisuća blokiranih građana, s ukupnim dugom većim od 36,5 milijardi kuna, razmišlja o osobnom stečaju - teško je procijeniti. No interes je, tvrde u Fini, velik, i to u dijelu izvansudskog postupka gdje se pokušavaju nagoditi potrošač i vjerovnik.

O zaduženosti i blokiranom računu ljudi nerado javno govore. Ipak, prvi korak, prije osobnog stečaja, učinilo je 355 građana podneseći zahtjev Fini za provedbu izvansudskog postupka. Većina podnesenih prijedloga, tvrdi Vinka Ilak iz Fine, su nepotpuni, jer potrošač nije naveo niti tko su mu vjerovnici niti koje obveze prema njima.  Na popisu imovine mora biti sve, od hladnjaka do vozila, kuće ili stana. Netočan popis može biti velik problem u nastavku postupka pred sudom.

Pritisnuti između dvije nevolje, stečaja i ovrhe nad nekretninom, građani sve češće traže savjet. U slučaju velikog kredita, duga koji će i nasljednici otplaćivati, treba razmisliti o stečaju. 'Ako imate dug prema banci - ona pokreće ovršni postupak i prodje vašu nekreninu, što najčešće ne pokriva dug ni kamate', kažu u savjetovalištu za potrošače. Kod osobnog bankrota građanin ipak dobiva mogućnost da se u idućih pet godina nešto promijeni i da nekretnina - ne proda.

U Udruzi blokiranih stečaj savjetuju samo onima koji su radno nesposobni i onima koji ionako nemaju više što izgubiti. Sarajko Baksa iz udruge smatra da je bolje dug sam vraćati nego da to čini povjerenik u stečaju. Već na početku problem su nejasni i komplicirani formulari, a prema mišljenju mnogih, morat će se mijenjati i nedorečen Zakon o osobnom stečaju, dodaje.