Lažne ovrhe - prevare koje se mjere u desecima milijuna kuna

U posljednje je vrijeme sve veći broj lažnih ovrha - otvara se pitanje treba li mijenjati Ovršni zakon kako bi se građani i poduzeća bolje zaštitili od prijevara. Koje se mjere i u desecima milijuna kuna.

U tvrtki WPD Enersys, koja se bavi gradnjom vjetroelektrana, bili su šokirani kad su im iz banke javili da im je ovršeno 11 milijuna kuna, koliko su imali na računu. S tvrtkom koja je pokrenula ovrhu nikad nisu poslovali. Prijevara je razotkrila slabosti sustava, a već uobičajeno - ne zna se tko je kriv.

Nismo uspjeli dobiti konkretan odgovor. Javni bilježnik ne provjerava dokumentaciju koja mu se predaje, a jednom kad rješenje dođe u Finu također se automatizmom izvršava, ni tada se ne provjerava, kaže Marijana Baričević, direktorica oštećene tvrtke.

Ovo je samo jedan od sve učestalijih primjera lažnih ovrha. Prijevare se izvode tako da se osnuje nova tvrtka, pronađe se odgovarajuća meta koja će biti predmet ovrhe, krivotvori se rješenje javnog bilježnika, a posljednja u lancu je FINA, koja ovrhe provodi po kratkom postupku.

No Ministarstvo pravosuđa tvrdi da je situacija kod nas bolja nego drugdje. Renata Duka, pomoćnica ministra, tvrdi da se u drugim državama Unije radi o 1-2%, a kod nas samo o nekoliko promila.

Javni bilježnici priznaju da se njihova rješenja sve uspješnije krivotvore i smatraju da bi se prijevare mogle spriječiti uvođenjem elektroničkih ovrha.

FINA, sudovi ili druga tijela u provedbi ovrhe mogli bi provjeriti je li takvo rješenje doneseno, kod kojeg javnog bilježnika i kada i tada bi se moglo vidjeti radi li se o falsifikatu ili se ne, ističe Lucija Popov, predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore.

No i ovako je bilo razloga za sumnju, kažu u oštećenoj tvrtki. Rješenje je izdao javni bilježnik u Rijeci, a tvrtka dužnik je registrirana u Šibeniku. Po Zakonu o ovrsi, nadležan je javni bilježnik na onom području na kojem je registrirana tvrtka dužnik. Kada je FINA dobila rješenje, mogla je znati da ga javni bilježnik nije mogao izdati, navodi Baričević.

Dosadašnji slučajevi pokazuju da prevaranti pomno biraju poduzeća koja će ovršiti. U nekoliko primjera bila je riječ o tvrtkama koje grade vjetroelektrane i koje su na računu u trenutku ovrhe imale desetke milijuna kuna.