U Srbiji se ponavljaju izbori na 15 biračkih mjesta

U Srbiji se danas na 15 biračkih mjesta ponovno glasuje nakon izvanrednih parlamentarnih izbora 24. travnja. Prema dosadašnjim preliminarnim rezultatima pobjedu je, očekivano, odnijela Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića, u parlament ulazi šest stranaka, dok je lista Demokratska stranka Srbije - Pokret Dveri, pala ispod izbornog praga.

Analitičari tvrde da je potencijal srbijanskih proeuropskih stranaka i do dva milijuna glasova, mnogo više od 700-tinjak tisuća koliko su osvojili na posljednjim izborima. Taj građanski sloj Srbije Aleksandra Vučića uvijek je odbacivao i prezirao. Neke od općina u samom središtu Beograda, primjerice, nije osvojio ni na ovim izborima.

Dok daje smjer srbijanskom europutu, kritičari Vučića optužuju za blijedo kopiranje Orbana ili Putina. Gušenje medijskih sloboda, miješanje u rad pravosuđa.

Jedna osoba na njihovoj političkoj sceni preživljava godinama - Ivica Dačić. Uvijek uz skute vlasti. Ili u samoj vlasti. Kada je Vučić prvi put ulazio u premijerski ured, Dačić je svom nasljedniku darovao repliku mitološkog bića, s tijelom lava i glavom orla, simbolima snage i mudrosti. Zatim je čelnik socijalista preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova u Vučićevoj vladi. Hoće li to, bez obzira na salve međusobnih uvreda u predizbornoj kampanji, biti i u novoj, koja bi trebala biti sastavljena najkasnije početkom lipnja - vidjet ćemo.

Dvije godine nakon izlaska iz haškog pritvora u skupštinske klupe vratio se Vojislav Šešelj, na čemu mu je čestitao i ruski veleposlanik u Beogradu. Najrazvikaniji četnički vojvoda u posljednje vrijeme nije napadao Vučića. Tu svojevrsnu prešutnu medijsku kohabitaciju sa Šešeljem Vučić brižno održava.

Paradoksalno - Vučić, Dačić i Šešelj, sudionici Miloševićeva nacionalističkog projekta iz 90-ih, danas su predvodnici triju najjačih stranaka u srbijanskoj Skupštini. Jak protuzapadni blok u njezinu novom sazivu mnogo realnije oslikava biračko bilo nego dosad, ali i dokazuje da desničarska agenda nije dobro politički artikulirana.

Dvije trećine građana i dalje podupiru suradnju s Rusijom, a Putin je u anketama popularniji od samoga Vučića. Iako etničkih Rusa u Srbiji nema više od 1000, na glasačkim je listićima pretprošle nedjelje bilo ponuđeno čak sedam proruskih stranaka, financiranih i iz Moskve, iako je Vučić pod prisilom Bruxellesa uspio smanjiti ruski utjecaj na Srbiju.

Dok je posljednje dvije godine Srbija vidljivo skretala udesno, osiromašilo je novih gotovo 150 tisuća građana. MMF hvali Vučića, ali zemlju, primjerice, svake godine napušta 1000 liječnika, dvostruko više nego što ih završi medicinski fakultet.

Srbiju čekaju teška odricanja. Plaće i mirovine za prve Vučićeve vlade već su smanjene. Ove godine slijede otkazi za 35 tisuća zaposlenih u javnom sektoru te dovršetak privatizacije i restrukturiranje 11 strateških tvrtki.



Dok se pomaljaju obrisi tri i pol milijarde eura vrijednog projekta Beograd na vodi, a MMF predviđa Srbiji gospodarski rast od 1,8 posto u 2016., u tipičnoj balkanskoj priči građani su uglavnom siti i vlasti i oporbe. Čekaju da prosječna plaća sa sadašnjih 360 skoči na 500 eura, kao što je obećao novi-stari premijer. A onda opet mogu na nove izbore... 

O tome može li ponovljeno glasovanje nešto promijeniti te o politici Vučićeve vlade i odnosima s Hrvatskom u Studiju 4 govorili su s profesorom na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Dejanom Jovićem, a iz Beograda nam se uživo javila profesorica Vesna Rakić Vodinelić s tamošnjeg Pravnog fakulteta.