Pula: Podvodni arheolozi istražuju jedrenjak potonuo potkraj 16. stoljeća

Južno od Pule, pokraj Fratarskog otoka, hrvatski i njemački podvodni arheolozi te skupina znanstvenika iz Drezdena istražuju jedrenjak koji je potonuo potkraj 16. stoljeća. Riječ je o projektu vrijednom oko 25 000 eura.

Brod je potopljen na vrlo frekventnoj ronilačkoj i kupališnoj lokaciji. Na dubini je od samo šest metara pa je pravo čudo što ga netko već prije nije pronašao.

Na osnovi dosadašnjih nalaza čini se da je riječ o trgovačkom brodu koji je prevozio različite metale kojim se trgovalo u to doba. Imao je teret bakrenih i brončanih ingota, te različite predmete koji su služili da se pretale i da se zatim trguje tim metalima, objasnio je Luka Bekić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju, Zadar.

Dosad je istražena samo trećina lokacije i pronađeni su dijelovi brodske opreme te dio tereta koji je brod prevozio. Neki od predmeta upućuju na to da su trgovci bakrom bili imućni ljudi.

Dno staklene čaše na staklenoj nozi, rađena je u kalupu, ovaj dio je u biti zanimljiv jer je to oblik dviju lavljih glava s obje strane, to je tipična venecijanska proizvodnja iz druge polovine, kaže podvodni arheolog Mladen Pešić.

Pretpostavlja se da se brod na sidrištu zapalio i potonuo. Moguće da je netko od mornara prevrnuo fenjer, da je brod planuo u noći i da ga se više nije moglo spasiti, kaže Luka Bekić.

Na projektu rade i podvodni arheolozi iz Njemačkog arheološkog instituta, savezne ustanove sa sjedištem u Berlinu koja surađuje s arheolozima na mnogobrojnim svjetskim lokacijama. Zainteresirani su za razvijanje novih dokumentacijskih tehnologija pa su na ovom nalazištu postavili aluminijske mostove koji se kreću pa tračnicama kako bi što preciznije locirali detalje.

Olupina broda dobre je kvalitete, drvene konstrukcije i želimo tu testirati novu vrstu 3D modeliranja. Jer u prošlosti smo skicirali rukom, za što je potrebno mnogo vremena, a sada možemo napraviti 3D simulaciju podvodnim fotografiranjem, objašnjava Roman Scholz iz Njemačkog arheološkog instituta.

Za tehničku stranu projekta zaduženi su znanstvenici s drezdenskog sveučilišta. Oni upravljaju malom podmornicom i dronom koji nadlijeće nalazište.

Pokušavamo dobiti efikasna i jeftina rješenja. Ne moraš ići pod vodu, imaš malu podmornicu kojom upravljaš daljinskim upravljačem, vidiš što podmornica vidi. S ovom malom napravom možeš ići do čak 100 metara dubine i tako dobiješ ideju o tome što se nalazi pod vodom, prije nego što se angažiraju ronioci, kaže Marco Block-Belitz, profesor kompjutorske grafike sa Sveučilišta u Dresdenu.

Lokaciju žele istražiti što prije kako se ne bi dogodilo da postane meta devastacije. Većina nalaza još je pod balastnim kamenjem potonulog jedrenjaka. Projekt je sufinanciran iz njemačkog proračuna te jedne britanske zaklade. Kada istraživanje završi, lokacija će biti zaštićena i ostat će kao atrakcija za ronioce na morskome dnu.