Kandidati za ravnatelja HRT-a pred Odborom za medije

Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije nije uspio osigurati kvorum, pa ni donositi odluke, no razgovarali su s pet kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a. Od 13 članova Odbora na sjednicu ih je došlo 6, HDZ-ovi Andrija Mikulić, Jasen Mesić, Ljubica Maksimčuk i Žarko Tušek te SDP-ov Davor Bernardić i zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi. Ispričali su se SDP-ovi Nenad Stazić i Darko Parić, te HSLS-ov Darinko Kosor.

Razgovorat ćemo s kandidatima, a na novoj sjednici Odbor će donijeti zaključke o potencijalnim kandidatima, najavio je predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ) koji je "sramotnim" ocijenio da se rad Odbora opstruira na takav način.
"Ovo su isključivo metode rušenja i opstrukcije, a poslije će neki glumiti moralne vertikale u politici", ustvrdio je Mikulić. SDP-ov Davor Bernardić nedostatak kvoruma vidi kao dokaz da ni Sabor, ni njegova radna tijela ne funkcioniraju, baš kao ni Vlada.





Kandidati za ravnatelja HRT-a su Siniša Kovačić, aktualni vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, bivši glavni ekonomist te kuće Ante Rončević, bivši direktor programa HRT-a Božidar Domagoj Burić, povjesničar Josip Jurčević te Dinko Čutura (HDZ).

Svih pet kandidata suglasno je kako je odluka o ukidanju dopisništava bila pogrešna, kako HRT ima velik, ali neiskorišten potencijal te kako se malo ulaže u kadrove.

Kovačić se pohvalio kako je u zadnja tri mjeseva od kada je v.d. ravnatelja poduzeto niz mjera za financijsku stabilizaciju kuće, racionalnije upravljanje resursima, korištenje vlastiith kadrova. Između ostaloga, Vladi predlaže da simbolično smanji pristojbu do 10 posto, što za HRT godišnje znači oko 100 milijuna kuna manje. Ciljevi su mu i razdvojiti HRT na Televiziju i Radio, koji sa tri nacionalne i devet regionalnih centara za program dobiva skromnih 19 milijuna kuna.

Burić smatra da HRT bez pretplate u sadašnjem medijskom okružju, ne može opstati. To je jamstvo financijske stabilnosti, da je program bolji, pitanje pretplate ne bi se postavljalo, kaže Burić. Najavljuje kako bi jedan od njegovih prvih poteza bila tehnološka obnova.

Povjesničar Josip Jurčević smtra da se model sadašnje financijske stabilnosti HRT-a, plaćanje pretplate po kupljenom televizoru, neće moći dugo zadržati. Ističe da su nove platforme budućnost, da se na HRT-u malo ulagalo u ljude, a da multimedija traži 'multi' osobe, cjeloživotno učenje.

HRT ima dugu i vrijednu povijest, bogatu arhivu koja može biti izvor prihoda, smatra povjesničar Dinko Čutura. Javni servis zapošljava oko 4.000 ljudi, 200 ih godišnje ide u mirovinu, pa bez novog zapošljavanja to bi bilo rješivo, kaže.

Na HRT-u je manjak posla, ne višak ljudi, kaže Ante Rončević, sveučilišni docent, bivši pomoćnih glavnog ravnatelja za poslovanje. Smatra da na HRT-u vlada kriza upravljanja, naglašava da je tehnologija zastarjela, ne vodi se briga za ljude te upozorava na smanjenje prihoda od oglašavanja.