Hrvatski Wall Street je - Sveta Nedelja

Radni dan počinje. Kolona s autoceste spušta se u Svetu Nedelju. Tako je svako jutro. Na posao u taj grad dolazi se iz Zagreba i cijele Zagrebačke županije.

Možemo reći da je Sveta Nedelja naš hrvatski Wall Street. Tu ima impresivnih firmi. Čim izađete iz naše tvrtke. Okruženi ste s 10 firmi. To je nešto što vas pokreće, kako oni rastu, tako i mi, oni nas motiviraju, keže voditeljica marketinga Željka Ćenan iz tiskare Printere. Jedna je to od tvrtki koja je rasla paralelno s Svetom Nedeljom. Ima 120 zaposlenih, među najmodernijima je u Hrvatskoj.

Sveta Nedjelja je uz autocestu, samo 5 kilometara od slovenske granice. Upravo je to jedan od razloga zašto je ovdje nastala jedna od najjačih poslovnih zona u Hrvatskoj. I nije slučajno što je tu jedna od naših najpoznatijih tvrtki koja je pojam inovacije, poduzetništva, mladosti - Rimac automobili. Tvrtka zbog koje su se Hrvatska, pa i mala Sveta Nedelja, pročule po svijetu.

Mjesto od 20.000 stanovnika danas zapošljava 10.000 ljudi. Počelo je devedesetih kada na poljima nije bilo ničega, a Sveta Nedelja bila je dio Zagreba. Poput slijepog crijeva, na rubu grada, bez infrastrukute. Pravo selo.
Prve su pogone sagradili klesari Lucić. Uzeo sam prospekte neke talijanske, vidio kako su tamo radionice između vinograda, odlučio otići Marini Dropulić i rekao svoj plan i ona je za 20 min donijela odluku, to se prenamijenilo i počeo sam graditi. Gradilo se godinama, tu sam i cestu izgradio, gradilo se mic po mic, koliko je bilo novaca, kaže Šime Lucić.

Uskoro su počeli nicati pogoni u susjedstvu, stvarale su se poslovne zone. Danas na području Svete Nedelje radi 740 tvrtki u 4 poslovne zone. Tu su međunarodne korporacije. Obiteljski obrti. Najveća skladišta u regiji. Osim povoljnog položaja, što je to zbog čega ovdje posao buja unatoč krizi? Zašto su u drugim dijelovima Lijepe naše poslovne zone prazne, a ovdje pune?

Što se tiče povlastica, imali smo građevinske dozvole samo do 3 metra visine, ostalo je sve bilo besplatno. Kako su hale iznad 3 metra - do 3 metra je bilo besplatno. Na taj način je jedna trećina bila plaćena, a dvije trećine su bile popusti, objašnjava gradonačelnik Drago Prahin.

Nadalje, komunalna naknada je niska, posebice za proizvodna poduzeća, gradske su službe na usluzi gospodarstvenicima od jutra do mraka. Tajna je i u fleksibilnosti, poslovna je zona rasla postupno, bez velikih ulaganja.

Sveta Nedelja godinama je na popisu 20 najboljih hrvatskih gradova za rad i život. Jasno je da se ovdje dobro radi, no kako se živi?

Sveta Nedelja je nešto između grada i sela. Iako ima status grada, izgledom mnogo više sličina na veliko selo. Nema niti jednu kulturnu instituciju osim školske knjižnice, čak nema niti gradsku. Zbog mnogih poslova građani odlaze u obližni Samobor ili Zagreb, čak i za šoping.

Na nekoliko se kilometara isprepleće uspješan biznis i seoska idila. Samo minutu od glavnoga gradskog trga živi obitelj Dekanić. Imaju vrt i mali vinograd, hrane svinje, drže kuniće, kokoši i guske.

Dok u većem dijelu Hrvatske broj stanovnika pada, u Svetoj Nedelji - raste. Nema ovdje posebne populacijske politike, formula je jednostavna - ljudi dolaze tamo gdje ima posla i gdje je život jeftiniji. Naime, prirez je 6 posto, što je gotovo trostruko manje nego u Zagrebu.

To je jedan od razloga zbog kojeg se Ivan Matić odselio s obitelji iz središta Zagreba i u obližnjem Strmcu kupio kuću. Oni sadržaji kulturni su nam dostupni u Samoboru ili Zagrebu, nismo zakinuti, 10 do 15 minuta dalje vožnje, to nam ništa ne znači, a ovo sve drugo nam je bolje. Volimo dosta vremena provoditi u prirodi, na biciklima s djecom, kaže Matić.

Zajedno sa svojim novim susjedima osnovao je udrugu 3D, organiziraju sportske i kulturne događaje, stvaraju sredinu koja će i stilom života, a ne samo poslovnim okružjem, izgledati kao grad. Ja bih rekao da je to problem svi gradova oko grada Zagreba, da su postali spavaonice, nismo mi cijepljeni protiv toga. Kada nemate ništa, možete napraviti svašta. Bilo kakvo događanje koje napravite već će to dići prema boljoj razini, kaže Dario Zurovec.

Na dan kada smo snimali ovu reportažu, događala se drama vezana za opstanak Vlade, no ovdje za to nisu previše marili. Ljudi su radili i nisu se stigli baviti dnevnom politikom. Možda je upravo ta pozitivna poslovna klima ono zbog čega ovdje posao cvjeta.