Mladim Zadranima cajka draža od knjige i kazališta

Dok se u javnosti polemizira hoće li se u školi čitati klasici ili suvremeni pisci, većina mladih uopće ne čita. U tome prednjače zadarski srednjoškolci, koji knjižnicu zaobilaze, ne idu ni u kazalište, nezainteresirani su za kulturu, a skloni narodnjačko-tradicionalom glazbenom koktelu. Veliko istraživanje koje su proveli zadarski sociolozi donijelo je zabrinjavajuće rezultate.

Volim sve što vole mladi, kaže većina mladih Zadrana što u prijevodu znači da su nezainteresirani za kulturne sadržaje, a sklone narodnjačko-tradicionalom glazbenom koktelu. Rezultat je to istraživanja o kulturnim potrebama mladih provedenog u šest obalnih gradova.

Učenici u Puli i Rijeci zainteresirani su za različite kulturne sadržaje a valja istaknuti podatak da je najniža posjećenost kazališta zabilježena upravo u Zadru, kazala je sociologinja Željka Tonković.

Kazališne predstave zaobilaze, ali podjednako simpatiziraju klape i cajke, Daru Bubamaru i Thompsona. Narodnu muziku slušamo da se malo razveselimo vanka a Thompsona jer smo Hrvati, jer volimo svoju zemlju, kažu.

Za takav narodnjačko-tradicionalni koktel sociolozi imaju objašnjenje. U tim kulturnim proizvodima je jedna ideološka nota vezana uz konzervativne priče, dosta pozivanja na tradiciju i rodne uloge, objašnjava sociolog Krešimir Krolo i naglašava kako je krivca zapravo teško naći, pointirat prstom, jer sve je pomalo - kuća, škola  mediji. Iskombiniraš sve to i dobiješ situaciju kakva je, al da je tragična nije. Treba se više potruditi s klincima i to je to, zaključuje.

Odgojiti ih da kritički razmišljaju i ponuditi im kvalitetan sadržaj, ključ je uspjeha. Očigledno je da mladi zaslužuju više od ovog što im je trenutačno ponuđeno.