Financijalac: Paušalni obrt

Matematičar Toni Milun pojašnjava termin 'paušalni obrt'. Doznajemo kome se i zašto isplati otvoriti upravo ovakav obrt te koje su glavne razlike u odnosu na klasičan obrt.

Milun pred pločom računa i sve poreze koje obrtnik-paušalist plaća državi tijekom godine i pojašnjava kako se obračunavaju doprinosi za osobu koja nije u stalnom radnom odnosu, a kako za osobu koja paušalni obrt ima pored svog redovnog posla.

Doznajemo da troškovi otvaranja ovakvog obrta iznose oko 490 kn, no postoji i veliko ograničenje da u paušalnom obrtu ukupni godišnji primici ne smiju biti veći od 149 500 kn.

Za taj maksimalni iznos plaćate na godišnjoj razini ukupno 2691 kn poreza uvećano za prirez i doprinose koji se mjesečno plaćaju oko 1054 kn.

Doprinosi su manji za osobe koje su već u radnom odnosu pa će oni platiti između 300 i 600 kn doprinosa.

Poznati je matematičar iznio i primjer gdje je radnik nakon otkaza nastavio raditi za svog bivšeg poslodavca, ali ne preko ugovora o radu nego preko svog paušalnog obrta. To je jedan od načina na koji može imati veća mjesečna primanja, a osim svom nekadašnjem poslodavcu svoje usluge može pružati i drugim pravnim ili fizičkim osobama.

Primjerice, radnik u Rijeci od bruto plaće u iznosu 14 000 kn na kraju dobije svega 8782 kn neto. Ako bi mu poslodavac iz nekog razloga htio smanjiti plaću za 3000 kn radnik bi mu mogao ponuditi da nastavi svoj posao obavljati kao obrtnik paušalist. Poslodavac bi tada njemu kroz fakturu plaćao 11 000 kn mjesečno, a obrtniku paušalistu ostalo bi od toga 9320 kn. Negativna strana je što obrtnik sada nema prava iz radnog odnosa kao ranije, niti mu jednako plaćeno bolovanje, a i znatno su mu smanjena izdvajanja za buduću mirovinu.

S druge strane, ako je poduzetničkog duha može zaraditi i više kroz rad za više različitih naručitelja što nije bio slučaj dok je bio u stalnom radnom odnosu kod jednog poslodavca.