Razvijte vještine suočavanja sa stresom kako bi izbjegli depresiju

Nesređene ekonomske i političke prilike u zemlji osjećamo već dugo. Mnogi od nas reći će kako ih to čini nemirnima i nesigurnima, tjeskobnima pa i depresivnima. Javlja nam se strah od budućnosti, egzistencijalni nemir. O tome rastu li anksioznost i depresija i kako na nas utječu društvene prilike, govorila je doktorica Jasmina Grubišin, psihijatrica u KBC-u Zagreb.

Anksiozni poremećaj je prilično učestao u populaciji, smatra se da do 10 posto ljudi ima nekakvi anksiozni poremečaj tijekom života, izjavila je doktorica Grubišić. Anksioznost kao pojam se može javiti i bez da govorimo o dijagnozi anksiozni poremečaj, to je osječaj bliskog strahu, unutarnja napetost, strepnje.

Pojasnila je da je depresija bolest, stanje koje traje minimum dva tijedna i važno je da se kratkotrajno negativno raspoloženje ne stavlja u tu kategoriju. Kod depresije je prisutan gubitak apetita, energije, interesa. Praćeno je nesanicom, smetnjama koncentracije, nemogućnošću donošenja odluka. 

Anksioznost i depresiju Grubišić je objasnila kao međuigrom bioloških, psihiloških i socijolnih čimbenika. Povuće se neki anksiozni gen - u obitelji je bio, recimo netko koji je bolovao od depresije i netko može biti genetski sklon.

Suvremeni način života (stres, pomanjkanje vremena za obitelj, prijatelje, hobije, materijalna nesigurnost, nesigurnost zbog sve više rada na određeno vrijeme) utječe na naše psihičko stanje, posebice na pojedince koje imaju tu predispoziciju. Neki su osjetljivije, ranivije i pod utjecajem vanjskih stresova mogu razviti depresiju. Nažalost, mogu depresivna biti i dijeca, pogotovo adolescenti. Kod njih se depresija nastoji liječiti psihoterapijom, naravno kada je to moguće.

Da bi izbjegli depresiju i depresivno stanje, trebali bi pokušati izbjegavati stres ili raditi na tome da razvijemo svoje vještine suočavanja sa stresom. Trebali bi raditi nešto što nas opušta, učiti tehnike relaksacije, tehnike disanja.

Grubišić je objasnila da je najvažnij kriteriji prepoznavanja depresije utjecaj na naše funkcioniranje. Ako se time ne možemo nositi, ako zakazujemo na poslu, u školu, ako drugi primjete da smo se promijenili. Promijenjena funkcionalnost je prvi znak da trebamo potražiti stručnu pomoć, rekla je.

Rašireno je mišljenje da se u suvremenom svijetu pa tako i u Hrvatskoj koristi sve više lijekova za smirenje i psihofarmaka. Grubišić je savjetovala da se lijekove trebaju koristiti strogo prema preporuci liječnika. Neki su namjenjeni za dulje, neki za kraće korištenje i može se stvoriti ovisnost, kada se koriste neracionalno. Liječnik je taj koji će odrediti kakav lijek i koliko dugo se treba koristiti, za samolječenje nikako se ne bi trebali odlučiti, upozorila je.