Nobelovu nagradu za mir dobio kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos

Dobitnik Nobelove nagrade za mir 2016. je kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos. Ove je godine Nobelov odbor odlučivao među rekordnih 376 kandidata, od kojih 228 pojedinaca i 148 organizacija, od ženskog tima Afganistanskog biciklističkog saveza do republikanskog kandidata za predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Kolumbijski predsjednik dobio je prestižno priznanje zbog potpisivanja povijesnog mirovnog sporazuma s gerilcima FARC-a kojim bi nakon 52 godine trebao biti zaustavljen najdulji oružani sukob u Latinskoj Americi. No birači su sporazum odbili na referendumu u nedjelju jer su ga smatrali preblagim prema pobunjenicima.

Santos je nagrađen zbog svojih odlučnih napora da privede kraju građanski rat koji traje više od pola stoljeća, objavio je Norveški Nobelov odbor. On je inicirao pregovore koji su kulminirali potpisivanjem mirovnog sporazuma između vlade i gerilaca FARC-a, navodi se u obrazloženju. Santos je obećao da će oživiti mirovni plan unatoč neuspjehu na referendumu, rekla je predsjednica odbora Kaci Kullmann. Glasači nisu rekli 'ne' miru, rekli su ne aranžmanima iz sporazuma, objasnila je. Tim je važnije da strane iz sporazuma koje predvode predsjednik Santos i vođa gerilaca Rodrigo Londono (poznat kao Timošenko), nastave poštovati prekid vatre, rekla je.

Nagradu Santosu treba gledati i kao priznanje kolumbijskom narodu, onima koji su pridonijeli mirovnom procesu i predstavnicima bezbrojnih žrtava rata, dodala je predsjednica odbora. Kolumbijski građanski rat, jedan od najduljih građanskih ratova u modernoj povijesti, odnio je 250 tisuća života i raselio šest milijuna ljudi.

Analitičari su prije referenduma bili uvjereni da će kolumbijski mirovni sporazum dobiti Nobelovu nagradu, ali su nakon objave rezultata toga plebiscita bili uvjereni da za to više nema izgleda. I već kao po običaju, još su jednom promašili u prognozi. Novčani dio nagrade iznosi osam milijuna švedskih kruna (6,24 milijuna kuna).





Među nominiranima ističu se stanovnici grčkog otoka Lezbosa i talijanske Lampeduse koji pomažu migrantima, papa Franjo, njemačka kancelarka Angela Merkel, američki zviždač Edward Snowden i kongoanski liječnik Denis Mukwege. Tu su i tvorci iranskog nuklearnog sporazuma, koji je potpisan lani i koji je učinkovito zaustavio teheransko nuklearno nastojanje u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija, te ruska aktivistica za ljudska prava Svetlana Ganuškina, koja desetljećima radi s izbjeglicama.

Švedski znanstvenik i industrijalac Alfred Nobel stekao je golemo bogatstvo izumom dinamita i odlučio ga iskoristiti za stvaranje danas najprestižnijih svjetskih nagrada, koje su po njemu i nazvane. Nobel je u svojoj oporuci 1895.  naložio da se njegovo bogatstvo iskoristi za nagrađivanje onih koji su u prethodnoj godini najviše pridonijeli čovječanstvu. Nagrada za mir bit će uručena osobi koja je učinila najviše na bratimljenju naroda, ukidanju ili smanjenju vojski ili za održavanje ili promoviranje mirovnih kongresa, napisao je Nobel. Nagrada za mir jedina je od šest nagrada o kojoj se odlučuje u Norveškoj. Nobel je želio uključiti Norvešku u svoju inicijativu jer su Norveška i Švedska u to doba bile udružene u zajedničku državu.

Prošle godine nagradu Norveškog Nobelova instituta u Oslu dobio je Tuniski mirovni kvartet. Ove je godine srušen dosadašnji rekord po broju kandidata postavljen 2014. - kada je bilo 278 nominacija.